Bilježimo temperaturne rekorde, Europom bijesne požari koji za sobom ostavljaju uništena imanja, kuće, šume... Prošli tjedan svjedočili smo buktinji na šibenskom području u kojoj je stradalo 20 stambenih objekata. Prizori požarom opustošenih područja djeluju apokaliptično. Dok se najavljuje daljnji porast temperature, toplinski val trebao bi nas 'zapljusnuti' od petka, dok slušamo kako vrućina kumuje požarima, nameće se pitanje jesmo li i koliko u našoj Županiji spremni za mogući požar poput šibenskog.
- U požarnu sezonu smo ušli pripremljeni, ljude smo osposobili, sve tečajeve i obuke planirane na razini Županije smo završili. Trenutno mogu reći kako imamo dovoljan broj vozila, ali kad se dogodi veliki požar i katastrofa, to je malo. Kad krene vatreni stampedo prema kućama, trebalo bi doslovce imati koliko vozilo za svaku kuću, a to je nemoguće. Spremni jesmo i znamo da se šibencki scenarij može dogoditi svakome – kaže županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović.
Vatrogasna dežurstva su pojačana, u lipnju je bilo 156 sezonskih vatrogasaca u Županiji, sad ih je 180, a toliko ih ostaje i u kolovozu.
- Nešto ih je manje u odnosu na protekle dvije godine jer je povratak turizma 'odnio' dio momaka. Uspjeli smo zadržati određeni broj, iako volio bih da je još viši, pogotovo na otocima do kojih je teže doći. Zbog najava toplinskih valova zovem svakoga 'pojačajmo dežurstva, ophodnje, krećimo se među ljudima da nas vide, da se ljudi uozbilje'. Tolika je požarna opasnost da i mali trenutak nepažnje može dovesti do velikog požara – upozorava Simović.
Šibenski požar ponovno je potaknuo problem sa sezonskim vatrogascima koji u vatru ulaze za mjesečnu plaću od pet tisuća kuna. Ne čudi stoga što ih je ove sezone svugdje, pa i u našoj Županiji, manje. Županijski vatrogasni zapovjednik ističe kako ih je u korona vremenu bilo najviše, oko 220 u udarnim mjesecima, a u sezonama prije covida Županija je imala od 180 do 190 sezonskih vatrogasaca.
- Bez čovjeka nema ništa. Svi govore o plaćama sezonskih vatrogasaca, a svjedoci smo da ih nedostaje. Momcima treba povećati plaće i to uopće nije sporno ali bitno je i da im se produže ugovori jer danas nitko neće doći raditi na četiri mjeseca. Dogodine treba krenuti s duljim periodom rada i većim plaćama. Vidimo što se događa u Europi, sve gori. Definitivno će tih nesreća biti sve više i više, sigurno ne manje. Moja želja i cilj je zadržati sezonske ljude jer to je velika snaga.
Dodatna potpora bez koje se ne može u obrani od požara su dobrovoljna vatrogasna društva. Uz šest javnih postrojbi u Županiji je 45 DVD-ova u kojima je od 650 do 700 dobrovoljnih vatrogasaca.
- To je dobra brojka koju treba zadržati ali moramo biti svjesni da ti dobrovoljci u datom trenutku mogu skočiti pomoći ali nisu na raspolaganju stalno. Zato su sezonci bitni, treba ih zadržati da budu dio nas. Na Korčuli počivamo na DVD-ima jer nemamo profesionalnu postrojbu, nemamo je ni na cijelom Pelješcu. To su sve dobrovoljna društva i treba ih čuvati. Dobrovoljni vatrogasci su pravi heroji. Rade, obučavaju se i pomažu dobrovoljno.
Simović kaže kako opreme za DVD-ove ima dovoljno, ali uvijek će nešto nedostajati.
- Naši korčulanski DVD-ovi su poprilično jaki. Na Pelješcu ih je deset, uvijek bi trebalo još nešto, normalno. Trebalo bi ići u obnovu voznog parka, kupovati nova vozila, mijenjati vozilo za vozilo da vozni park bude što noviji. Jer vatrogasna vozila moraju biti ispravna u svakom trenutku budući da su to zahtjevne i složene intervencije. Dobili smo iz programa EU u kojem je sudjelovala Hrvatska vatrogasna zajednica i Županijska vatrogasna zajednica pet novih vatrogasnih vozila plus kombije. Sad sudjelujemo u projektu za nabavku šumskih vozila. Trudimo se u tom dijelu koliko možemo više. Osposobili smo vatrogasne brodove u Dubrovniku, Slanome, na Mljetu i u Smokvici i jedan manji u Trpnju. Ti brodovi su se u dosadašnjim intervencijama pokazali dobrima, ali to je još jedna nova obaveza. Ove smo godine u postrojbama koje imaju opremu za spašavanje na dubinama i visinama osposobili ljude za takve zahvate. Nastavljamo s time ove jeseni s obzirom da smo trusno područje. Nabavili smo jedne nove auto-ljestve u Pločama, sada imamo tri velika vozila. U tom dijelu se poprilično trudimo, a uvijek će opreme faliti – kaže Simović i još dodaje kako su kanadari, ogromna pomoć u gašenjuu požara, za prostor naše Županije jako daleko te je 'želja da se jedan displocira na krajnji jug'.
Nastoje na što više mjesta u Županiji osigurati 24-satna dežurstva da 'vatrogasci mogu što brže reagirati jer brza reakcija je presudna'. Na Korčuli su dežurstva organizirana na dva mjesta, u suradnji s Nacionalnim parkom Mljet pojačano je dežurstvo u Saplunari. Na pučinskom Lastovu cijelo ljeto na ispomoći su pripadnici JVP Varaždin s državnom vatrogasnom intervencijskom postrojbom. Dislocirana su četiri vatrogasna vozila na Lastovo, Mljet u Općinu Slivno i u Kulu Norinsku. Spominje kako su posljednji požari u Dubrovniku, Metkoviću, Vela Luci Lastovu jako brzo stavljeni pod nadzor vatrogasaca a 'sve što se ugasi isti dan veliki je uspjeh'.
- Za sada smo sve požare ugasili u rekordnom roku. Tome trebamo težiti, ali treba znati i da jak vjetar i trenutak nepažnje mogu u jednom trenutku dovesti do velike katastrofe. Poduzet ćemo sve mjere da to ne bude, ali ne možemo reći da se neće dogoditi. Teških momenata ima, trudiš se koliko možeš, treba biti na oprezu jer jedan grubi vjetar može donijeti ogroman problem. Da je izazovno razdoblje pred vatrogasnim postrojbama u budućnosti, sigurno jest – zaključuje županijski vatrogasni zapovjednik.
