Autorice Mare Marić: predstavljanje knjige „Otok na kojemu cvjetaju limuni - Vrtovi nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu“

Predstavljanje knjige „Otok na kojemu cvjetaju limuni - Vrtovi nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu“ doc. dr. sc. Mare Marić, predstojnice Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku, bit će održano u četvrtak, 7. srpnja u 19:00 sati u vrtu Rektorata (ljetnikovac Crijević-Pucić). Uz autoricu, knjigu će predstaviti prof. dr. sc. Joško Belamarić, dr. sc. Ivan Šimić, dr. sc. Ana Šverko i Ivan Viđen, mag. art. hist. et arh.

Ova knjiga donosi do sada nepoznate podatke o vrtovima koje je austrijski nadvojvoda Maksimilijan Habsburški, kasnije car Maksimilijan I. Meksički, dao urediti na otoku Lokrumu u drugoj polovici 19. stoljeća. Lokrumske vrtove je financijski i idejno podupirala njegova supruga belgijska princeza Charlotte. Maksimilijan je na Lokrumu, kako je zapisao čuveni hrvatski botaničar 19. stoljeća Roberto Visiani, podigao eksperimentalne vrtove za aklimatizaciju egzotičnih vrsta. Iako se radi o ne tako davnoj prošlosti, ovi carski vrtovi, vrlo značajni u okviru onodobnog srednjoeuropskog konteksta u kojem su pokazali svoj puni sjaj, gotovo su potpuno iščezli u svom izvornom obliku te nisu podrobnije istraživani.

Istraživanje koje donosi ovo vrijedno djelo u izdanju Sveučilišta u Dubrovniku i Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku imalo je dva cilja. Namijenjeno je studentima jer upotpunjuje literaturu iz područja teorije vrtne umjetnosti 19. stoljeća na području Hrvatske, ali i širem čitateljstvu jer prati povijesnu sudbinu jednog otoka i njegovih vlasnika. Drugi cilj ovog istraživanja, jednako važan, pružanje je znanstveno utemeljenih podataka koji mogu poslužiti kao podloga pri izradi projektne dokumentacije za obnovu Maksimilijanovih lokrumskih vrtova, ali i u daljnje interpretativne svrhe. Knjiga se temelji na interdisciplinarnom pristupu istraživanju u kojem je neizostavno bilo povezati povijesno-političke okolnosti, utvrditi i

analizirati onovremene tendencije u povijesti umjetnosti i arhitekturi, te napose hortikulturi i krajobraznoj arhitekturi koje su primijenjene na Lokrumu.

Temeljna pitanja kojima se bavi knjiga su: Koji je stvarni opseg Maksimilijanovih zahvata u lokrumskom krajoliku? Koji su koncepti uređenja vrtova primijenjeni na Lokrumu? Tko su bili autori tih koncepata? Koji su bili svjetski, europski uzori za Lokrum? Napokon, koji je raspon hortikulturnih vrsta koje su bile sađene na Lokrumu, otkuda su dobavljane i koje su od njih možda po prvi put introducirane u Hrvatskoj, i to upravo na Lokrumu? Knjiga se temelji na primarnim arhivskim izvorima, pohranjenima u brojnim inozemnim i hrvatskim arhivima te znanstvenim institucijama. Opremljena brojnom ilustrativnom građom iz vremena, kao i suvremenim umjetničkim fotografijama otoka Lokruma.