‘Bijela kako rekota, a šikova kako krv...‘: I Konavljani su imali svoju Pepeljugu i Matovilku

U povodu Dana europske baštine, jučer ujutro u Zavičajnom muzeju Konavala organizirana je dječja edukativna radionica i igraonica. Voditeljica programa Maris Stanović u uvodnom je dijelu djeci objasnila što su poslovice i zagonetke.

Koja poslovica je najdraža najmlađima?

Migk

Polaznici radionice su pomoću crtanja na tabli (pictionary) pogađali značenje konavoskih poslovica poput: Veljača, prevrtača (poslovica govori da je u veljači vrijeme prevrtljivo); Mnogo zbora, a malo tvora (poslovica se odnosi na onoga tko mnogo priča o radu, a malo učini); Pitat će te starost, đe ti je bila mladost (čuvaj zdravlje u mladosti, da ti bude dobro u starosti)  i drugih.

Osim poslovica, polaznici su prema slikovnim materijalima na panou te njihovom sadržaju pogađali o kojem se predmetu ili pojavi radi (pogodi što). Neke od zagonetki bile su: Crno malahno svemu svijetu dodijalo (buha); U jednoj bačvi dva vina (jaja s bjelancem i žumanjcem); Dvije sestre stoje na funjestri, svakoga vide, a sebe ne vide (oči).

Muzejska pedagoginja Maris Stanović polaznicima je radionice za kraj ispričala konavosku priču koja sadrži elemente Grimmove Snjeguljice i Matovilke: Bijela kako rekota, a šikova kako krv (bijela i rumenih obraza); Pušti tvoje zlatne prame, a privati tvoje majke (zlatna duga kosa po kojoj se mladić penjao do djevojke).

Nevjerojatna je sličnost konavoskih pripovijesti s opusom braće Grimm

Polaznici su ovoj priči dali ime Mladić i djevojka zlatne kose, a radionicu su završili bojanjem slikovnih materijala zagonetki.

Iz Muzeja i galerija Konavala već dulje vrijeme prikupljaju narodne pripovjetke iz starijeg korpusa usmenoknjiževne baštine Konavala koje je prikupila poznata hrvatska etnologinja Maja Bošković Stulli 1954. godine u Čilipima:

- Pripovijetke je kazivala tada 71-godišnja Mare Kordić, rođena Madeško, rodom iz Drvenika, a odabir pripovijetki za subotnju pričaonicu nije slučajan. Naime, čitat će se pripovijetke koje svojim sadržajem upućuju na iznimnu sličnost s brojnim drugim europskim pričama, ponajviše s bajkama braće Grimm. Prilagođene ondašnjem konavoskom društveno-jezičnom kontekstu, u nešto izmijenjenim verzijama, pronalazimo konavosku Pepeljugu ili Kominaču/Komostraču kao i priče koje u svojim osnovnim motivima posredno upućuju na Grimmove Snjeguljicu ili Matovilku. Ovakvim odabirom djeca će na pričaonici uočiti zajednički europski temelj književne baštine - otkrivaju nam iz Muzeja detalje subotnje ‘pričaonice’ koja je otkrila i dio bogatstva konavoskih poslovica koje je obradila naša muzejska dokumentaristica Petra Brailo u katalogu izložbe Minijature konavoske mudrosti u sklopu međunarodnog Erasmus+ projekta.

Konavoske poslovice

Migk/

Kroz raznolike, brojne zanimljivosti konavoskih poslovica, koje će djeca kroz igru pictionary pokušati rastumačiti jedni drugima, simultano će se upoznati sa sinkronim poslovicama iz Finske i Portugala, partnera s Erasmus+ projekta te tako još jednom utvrditi pripadnost širem europskom kontekstu.

Vrijedne sakupljače narodne građe zainteresirana je i igra ‘pogodi što’ prikupila je u Cavtatu rođena Cavtajka, učiteljica i sakupljačica narodne građe, Pavlina Bogdan Bijelić, a objavljene su davne 1921. godine.

- Zagonetke su grupirane po temama, pa tako nalazimo one koje se odnose na tekstilne predmete, alate i gospodarski inventar, oružje, životinje, hranu i namirnice putem kojih će djeca saznati nešto više o ovdašnjem tradicijskom svakodnevnom načinu životu. U igri pomažu slikovni materijali odgonetljaja koje je moguće staviti u širi europski kontekst uspoređujući predmete s predmetima iz različitih krajeva Hrvatske i drugih europskih zemalja- ističu iz Muzeja i galerija Konavala.