GDJE IMA DIMA, IMA I IZLOŽBE Priča o duhanu s etnografskog aspekta u žitnici Rupe

Međumuzejska suradnja između Dubrovačkih muzeja i Etnografskog muzeja u Zagrebu urodila je plodom u obliku izložbe "Dim – priča o duhanu" otvorene 29. lipnja u žitnici Rupe. Kako je naglasila ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, nastavak je ovo suradnje između dvije ustanove, a sama izložba s etnografskog aspekta donosi priču o duhanu. Naime, duhanu je pristupljeno kao kulturološkom i društvenom fenomenu, sagledane su njegove loše i dobre strane kroz povijes. Također, Vilać je naglasila kako je isto tako cilj ove izložbe senzibilizirati društvo (posebno mlade) te ga potaknuti na promišljanje o štetnosti duhanskih proizvoda za zdravlje. Izdvojila je i bogatu te raznovrsnu zbirku pušačkog pribora te zahvalila autorici izložbe, višoj kustosici zagrebačkog Etnografskog muzeja Mariji Živković te kustosici i koordinatorici izložbe u Dubrovniku Barbari Margaretić. Za likovno oblikovanje izložbe, vizualni identitet i grafiku zaslužni su Nika Pavlinek i Damir Prizmić.

Na izložbi je prikazano 200-tinjak predmeta, brojne fotografije te video materijali. Predmeti su većim dijelom iz Zbirke pušačkog pribora zagrebačkoga Etnografskog muzeja koja sadrži lule, kamiše, cigaretnike, kutije za duhan, kutije za cigarete, burmutice, duhankese, kutije za šibice, pribor za paljenje vatre, mašice i drugo. Predmeti su većinom izrađeni tijekom 19. i 20. stoljeća na području Hrvatske i susjednih zemalja, a sakupljani su kontinuirano od 1921. godine djelovanjem muzejskih povjerenika, kustosa, prilikom terenskih istraživanja, donacijama građana te otkupom. Najstariji predmet je glinena lula zapadnog tipa iz 16. stoljeća.

Živković je istaknula kako je dubrovačko ujedno peto gostovanje postava, a izložba je prvi put u matičnoj kući otvorena 2015. Navela je kako je duhan, to jest dim, ljudima u Sjevernoj i Južnoj Americi služio u ceremonijama kojima su zazivali duhove pa i bogove. Štoviše, duhan se smatrao "svetom biljkom", a isprva su mu tako pristupili i prvi Europljani koji su stigli na američko tlo te duhan prenijeli na Stari kontinent. Duhanu su pripisivana ljekovita svojstva. Čak je jedan španjolski liječnik zapisao kako duhan liječi tridesetak bolesti!

Izložba je koncipirana u nekoliko cjelina. Tako "Kratka povijest duhana" obrađuje značenje duhana u pretkolumbovskoj Americi te njegovo širenje diljem svijeta, dok cjelina "Herba fiscalis" prikazuje gospodarsku važnost duhana za tradicijsko gospodarstvo, kao i za državne blagajne. "Pušački pribor" obuhvaća glinene lule koje su se izrađivale u Zelovu kraj Sinja, unikatne lule suvremenog zagrebačkog majstora, ali i japanski kiseru, a pomodnosti u načinima uživanja duhana odražavaju nastojanja elita da se ritualima koji su pratili šmrkanje duhana ili pušenje lule odijele od običnog puka. Cjeline "Cigarete reklamnim jezikom" i "Cigarete na filmu" govore o nedavnoj prošlosti u kojoj je cigareta odigrala glavnu ulogu. Zadnja tema su zabrane konzumiranja duhana kroz povijest – od smrtnih kazni do konačnih znanstvenih dokaza o štetnosti duhanskih proizvoda.

Dubrovačka će publika izloženu priču o duhanu moći pogledati do 30. srpnja. bLu