O ženama, ženskosti i patrijarhatu s nagrađivanom spisateljicom Ivanom Bodrožić

Književni razgovor s nagrađivanom spisateljicom Ivanom Bodrožić vodila je njena urednica i književna agentica Diana Matulić sinoć, 17. kolovoza u ljetnikovcu Bunić-Kaboga u sklopu popratnog programa 72. Igara, a u suradnji sa zakladom Caboga Stiftung.

Diana Matulić, vodeći razgovor i analizirajući posljednji roman Sinovi i kćeri autorice Ivane Bodrožić, fokus je stavila na ženu i njenu poziciju u društvu i patrijarhalnom sustavu, koji uvjetuje zaključanost i nametnute predrasude. Patrijarhat je tamno srce ovog društva, rekla je spisateljica. No patrijarhat oduzima mnogo i muškarcima, čuli smo, pa tako ženskost u romanu nije atribut samo junakinja već se pripisuje svima koji nisu sposobni ispuniti taj mačo kod iz čega proizlazi da se ne dijelimo na muškarce i na žene, nego na pozicije moći i nemoći.

Zanimljivo je bilo čuti autoričino razmišljanje o poziciji samog pisca i uloge književnosti, pa tako Bodrožić kaže kako ne vjeruje u pisanje koje nije pisanje iz sebe, pojašnjavajući kako ono napisano ne mora biti autobiografski, no pisano je “iznutra“, a ne izvan sebe.

– Mislim da je zaista jedan od glavnih alata književnosti, ono što ona posjeduje, jest proces samoidentifikacije kroz koji zatim dolazi do empatije, do suosjećanja i do nekog dubljeg razumijevanja koje će dokinuti pojedine dosude, zabrane, prezire i sve ono negativno što ide uz to – istaknula je Bodrožić, dodajući kako je pišući roman Sinovi, kćeri postala svjesna da je do ljudi najlakše doći ako se uspiju poistovjetiti i to je način na koji možemo izići kao „širi“ ljudi nakon čitanja, iako kaže kako joj nije cilj natjerati ljude da iziđu iz svoje „zaključanosti“ već pokušati vidjeti odakle uopće ta zaključanost dolazi.

Na kraju razgovora, spisateljica je s publikom podijelila iskustvo sudjelovanja u procesu postavljanja njenog nagrađivanog romana Hotel Zagorje na pozornicu. Podsjetimo, Hotel Zagorje na scenu GDK Gavella postavila je Anica Tomić koja je potpisala režiju te dramatizaciju romana zajedno s Jelenom Kovačić, a riječ je, kako je sama Bodrožić rekla, o uspješnoj ženskoj predstavi koja govori o ratu. Istaknula je veliko zadovoljstvo kako je suradnja s Tomić i Kovačić protekla, tijekom koje su puno razgovarale, razmjenjivale ideje u zajedničkom interesu da srce romana ostane na sceni i da se suština likova sačuva.

Diana Matulić dodala je kako i roman Sinovi, kćeri lako može vidjeti na sceni iako je riječ o drugačijem djelu, više komornoj, intimističkoj priči, no saznali smo da je po romanu Hana Veček napravila radio dramu koja će premijeru imati u rujnu na HR3.

Ivana Bodrožić rođena je 1982. u Vukovaru, dio djetinjstva provela je u Kumrovcu, a opću gimnaziju pohađala je u Zagrebu. Magistrirala je na studiju filozofije i kroatistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Autorica je nagrađivanih i prevođenih zbirki poezije, romana i zbirke priča: Sinovi, kćeri, Prvi korak u tamu, Hotel Zagorje, Prijelaz za divlje životinje, 100% pamuk, Rupa, In a Sentimental Mood, Klara Čudastvara. Djela su joj prevođena na desetak stranih jezika, a za svoj

književni rad nagrađena je uglednim domaćim i inozemnim nagradama kao što su nagrada Goran za mlade pjesnike, nagrada za najbolji roman Kiklop; nagrada za najbolji debitantski roman s područja Mediterana Prix Ulysse, Kočićevo pero i druge.