Večer poezije posvećena iznimnom dubrovačkom pjesniku Milanu Milišiću (1941. - 1991.) održana je u sklopu 73. Dubrovačkih ljetnih igara u ljetnikovcu Sorkočević na Lapadskoj obali. Izbor iz djela Milana Milišića pripremio je Hrvoje Ivanković, a izveli su Doris Šarić-Kukuljica, Gloria Dubelj i Maro Martinović.
- Život i rad književnika i prevoditelja Milana Milišića, koji je kao slobodni umjetnik radio i kao dramaturg u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku te urednik, novinar i prevoditelj s engleskog jezika, obilježili su antimilitarizam i nonkonformizam. Milišićevo književničko stvaralaštvo temelji se prvenstveno na pjesništvu čija je glavna odrednica kontrastiranje male i velike povijesti, zavičajnosti i kozmopolitizma, lokalnoga i univerzalnoga, filozofičnosti i humora, kolokvijalnosti i metafizičnosti, urbanosti i insularnosti. Svoj nonkonformizam i pobunu protiv institucija i malograđanskog pogleda na svijet stilski je usidrio u poeziju američke beat generacije te jezičnu kreativnost i humor Ivana Slamniga. Pjesnik kojeg je Miljenko Jergović nazvao najvećim pjesnikom Dubrovnika, pišući da je on nedodirljiv i neprisutan povlašteni njegov posjednik i gospodar u plemenitom smislu ovih riječi, u svom je stvaralaštvu prerano zaustavljen prije trideset i jednu godinu kad je tragično poginuo u svojoj kući za vrijeme granatiranja Dubrovnika, stoji u popratnom tekstu.
Tijekom 40-minutne izvedbe, koja je uključivala i glazbenu podlogu i dodatke, pušten je i snimak vijesti o Milišićevoj pogibiji s Radio Dubrovnika koju je tog listopada 1991. pročitao novinar Davor Mojaš. Mogla su se čuti Milišićeva zapažanja o Gradu, svakodnevna, s osvrtom na slavnu povijest Dubrovnika i njegovo gledanje na nju, osvrti na vlastitog oca, na pojam domovine, na smrt pa i neke naizgled banalne, ali za život krucijalne stvari.
Na kraju je Šarić-Kukuljica, vidno obuzeta emocijama, pročitala pjesnikovo razmišljanje o Domovinskom ratu i želji da, najprije zbog najmlađih, zbog budućnosti djece, što prije prestane. Publika je pokazala veliki interes te bi se moglo razmisliti i u budućnosti, a u sklopu Igara, organizirati večeri posvećene i drugim dubrovačkim autorima.