Izložba suvremenog hrvatskog fotografa Borisa Cvjetanovića pod nazivom Ljetovanje 1985.-1997. otvorena je sinoć, 28. rujna u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.
Boris Cvjetanović radi ciklus koji se odnosi na periode ljetovanja. Izložba predstavlja izbor od osamdeset i jedne crno-bijele analogne fotografije koje su nastale od 1985. do 1997. godine. Meridijani i paralele nižu se sukladno odrednicama koje su ucrtane u autorovo kretanje: Brač, Pelješac, Zadar, Dubrovnik, Bibinje, Korčula itd. Događa se kontemplativno zapisivanje. Fotograf mjesto svijeta, unutarnji i vanjski život ljudskog bića, bilježi višerazinski. Autor proživljava, budno prati, oštroumno promatra te s lakoćom (nenametljivo tiho) i u mudrosti (mekano/snažno) iscrtava univerzalnu kartografiju. Scene su izreke izvornog uvida.
Mapira se spori mediteranski tijek. U njemu se bezuvjetno prožimlje, bivstvuje sa sobom i drugim, poštuje se naslijeđeno i tradicija, traži se istina i pronalazi, sloboda se tišinom izriče. Živi se jednostavnim i skromnim životom. Odmiče se u samotnjačke pustinje i vraća se natrag k ljudskom biću. Pronalazi se dobrota i povjerenje. Spoznaje se apsolut. I mnogo više od navedenog majstorski zapisuje Cvjetanović. Kod autora riječ je o iskonskoj prisutnosti u rastvorenoj ‘knjizi‘ ontologije čovjeka i svijeta. Uprizoruje se duhovni i vitalni bitak ljudskog bića. Rad izriče humanost. Ciklus nastaje u teškoj duhovnoj situaciji, razdoblju prijelaza iz jednog političkog uređenja u drugo i dobu Domovinskog rata. ‘Prostor‘ se čita kao mirni teritorij nužan za opstanak humanog (univerzalnog) opstanka. Cvjetanović prolazi kroz razne situacije i zadržava se tamo gdje treba stati da bi dokumentirao srž.
Stvara se dnevnik jedne ispovijesti. Kadriranje je uravnoteženo i pomno osmišljeno; posjeduje svojevrstan red i razmjer. Beskonačnost se uprizoruje u iskazima tišine. Izraz je fin, rijedak, harmoničan, značajan, čudesan, uzvišen/ponizan, čovječan. U radu se uspostavljaju forme procesom pravilnosti, zakonomjernosti i harmonije. Fotograf je miran i koncentriran. Meditativno i suštinski
bilježi ljeta u niti univerzalne zone. Općenito, autorov je opus iskaz iznimne kvalitete tuzemne vizualne umjetnosti čije okvire prelazi. Radovi Cvjetanovića su ‘internacionalni objekti produktivnog procesa, a internacionalnost, naravno, znači odnos između znaka i bitka…‘ (Max Bense) Događa se krajnja neposrednost, apsolutnost i primarnost. Umijeće fotografiranja esencijalan je proces - svjedoči supstancijalni rad Borisa Cvjetanovića koji je istinit u sebi.
Kustosica izložbe je Petra Golušić, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik, a autori izbora radova i postava su Boris Cvjetanović i Petra Golušić.
Izložba ostaje otvorena do nedjelje, 29. listopada 2023.
Boris Cvjetanović rođen je 1953. godine u Zagrebu gdje je i 1976. diplomirao na Pedagoškoj akademiji – Odsjek likovne umjetnosti. Od 1976. do 1984. radio je kao restaurator u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu te se 1981. počeo profesionalno baviti fotografijom. Iste godine započinje njegov rad za časopis Studentski list u kojemu je 1987. postao urednik fotografije. Njegovi radovi objavljivani su u međunarodnim publikacijama i knjigama o fotografiji, npr. u knjizi Echoes – Contemporary Art at the Age of Endless Conclusions Francesca Bonamija (The Monacelli Press, New York, 1996.) i nalaze se u muzejima, galerijama i privatnim zbirkama u Hrvatskoj i svijetu. Fotomonografije o umjetniku: Društvo (Petikat, Zagreb, 2022.), Priroda i grad (Petikat, Zagreb, 2018.), Grad (Petikat, Zagreb 2016.), Novo nebo (Petikat, Zagreb, 2003.) i Prizori bez značaja. (Idea Imago, Zagreb, 1995.). Dobitnik je nagrada 1st Tokyo International Photo-Biennale ’95 (Tokyo, 1995.), Grand Prix - izložba Hrvatska fotografija ’97 (Zagreb, 1997.), Homo Volans ’97 (Zagreb, 1996.) i dr. Autor je predstavljao (s Anom Opalić) Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu 2003. godine. Izlagao je na brojnim samostalnim izložbama te skupnim izložbama i drugim manifestacijama u zemlji i inozemstvu. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu i Žuljani.