Pravi blagdan riječi: pjesničke zbirke Luka Paljetka i Stane Šćapec predstavljene u Zagrebu

U Dvorani Jure Petričevića u središnjici Matice hrvatske u Zagrebu predstavljene su. 11. ožujka pjesničke zbirke Luka Paljetka Opći pojmovi i Stane Šćapec Pjesme za lijek. Na početku se predstavljanja okupljenima obratio predsjednik Matice hrvatske, književnik Miro Gavran, izrazivši zadovoljstvo time što je Matica ugostila „južnjake“. Istaknuo je pritom kako je svako gostovanje Luka Paljetka blagdan riječi. Uime „Naklade Bošković“, nakladnika Paljetkove knjige Opći pojmovi, publiku je u ugodnu večer uveo Zoran Bošković kratkim presjekom Paljetkova stvaralaštva. Uslijedilo je izlaganje Domagoja Vidovića u kojemu je zbirku Stane Šćapec, koju je objavilo Društvo dubrovačkih pisaca, uklopio u širi povijesnoknjiževni kontekst naglasivši kako je nakon cijele plejade Hercegovka kao ženskih književnih likova u dubrovačkome odvjetku hrvatske književnosti, napokon došlo vrijeme da se one od književnoga „objekta“ pretvore u književne stvaratelje.

Nekoliko je pjesama iz svoje zbirke pročitala i sama autorica. Zatim se Milovan Tatarin osvrnuo na činjenicu da u novoj Paljetkovoj zbirci ne postoji pjesma po kojoj je zbirka imenovana što otežava posao književnomu kritičaru. Pripomenuo je kako je zbirka uvelike određena smrću Paljetkove životne suputnice Anamarije Paljetak te da se iz nje razaznaje niz naizgled malih i neznatnih stvari i navika koje čine život, ali i poeziju. Na kraju se predstavljanja publici u vrlo prisnome i gotovo ispovjednome tonu obratio bard hrvatske književnosti Luko Paljetak progovorivši o samoj svrsi književnoga stvaralaštva, odnosu autora i čitatelja, (ne)uzaludnosti pisanja i o tome koliko je samome autoru (ne)važno što će kritika i publika reći o njegovu pisanju.

Stihove je Luka Paljetka i Stane Šćapec nadahnuto čitala Doris Šarić Kukuljica, a predstavljanje je upotpunjeno glazbenom izvedbom violinistice Rute Bobić uz klavirsku pratnju Danijela Ota. Bio je to istinski blagdan riječi koji je okupio hrvatsku intelektualnu elitu, među kojom se našao i velik broj zagrebačkih Dubrovčana.