Kao diljem Lijepe naše, tako se i u Dubrovniku tradicionalno posljednjeg petka u siječnju održava Noć muzeja. Nacionalna manifestacija svoje početke bilježi u 2005. kad se održala kao pilot projekt na razini šest zagrebačkih muzeja. 2007. dobiva nacionalni karakter te se održava u organizaciji Hrvatskog muzejskog društva. Ovogodišnja središnja tema manifestacije je "Muzeji i nova publika", a muzejske i galerijske ustanove svoja vrata drže otvorena za posjetitelje od 18 sati do 1 sat iza ponoći. Ugodne večernje temperature uvjetovale su veću posjećenost grada, a samim tim i kulturnih ustanova. Dubrovčani,posebno oni mlađi, došli su na svoje zbog brojnih radionica koje su prilagođene mlađem uzrastu. Gradom se mogu sresti i organizirane večenje ture jer su i odrasli iskoristili prilku i večer bez padalina kako bi se bolje upoznali s povješću grada.
U manifestaciji sudjeluju i muzejske ustanove kojima je osnivač Grad Dubrovnik (Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovački muzeji, Dom Marina Držića, Prirodoslovni muzej Dubrovnik i Muzej Domovinskog rata Dubrovnik), a ove su im se godine pridružili i Muzej crvene povijesti, Dubrovačka baština, Folklorni ansambl Linđo te nevladine organizacije (Deša, Studentski teatar Lero i Art radionica Lazareti) koje djeluju u Lazaretima. Tako program na 12 različitih lokacija uključuje brojne edukativne radionice, predavanja, promocije, otvorenja izložbi, igrokaze, koncerte, stručna vodstva, interaktivne i nagradne igre, kvizove, ali i popuste na muzejske kataloge i suvenire.
U sklopu manifestacije ali i proslave 30 godina djelovanja Slikarsko-dizajnerskog odjela Umjetničke škole Luke Sorkočevića, u Lazaretima je u organizaciji UŠLS i Dubrovačke baštine, predstavljena prigodna monografija. Predstavljanje je moderirala Staša Aras, a u njemu su sudjelovali inicijator i donedavni profesor Odjela, Davor Lucianović, profesorica i aktualna pročelnica Odjela Ivana Dražić Selmani, profesori Viktor Daldon, Maro Krile, Luko Pilplica, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika, Julijana Antić - Brautović, te povjesničarka umjetnosti Iva Körbler koja se uključila video-vezom.
- Monografija tvrdih korica na otprilike 280 strana donosi tekstove sadašnjih i bivših profesora Odjela na čelu s njezinim osnivačem, profesorom Davorom Lucianovićem, koji je napisao vrlo lijep osobni i povijesni osvrt. U monografiji je i dokument o osnivanju Odjela iz 1992., kao i popis svih učenika koji su upisali našu Školu po generacijama, a nakon toga slijedi poglavlje o Galeriji mladih koja djeluje od 2011. Tu je i poglavlje s fotografijama svih radova koji su pristigli na našu obljetničku izložbu te i kratke biografije izlagača, a njih je oko 210, ako ne i više. Autorica glavnog teksta je kustosica izložbe Iva Körbler.
Korice monografije izrađene su u različitim bojama, prisutan je cijeli spektar boja, a sadržaj svake monografije je, bez obzira na boju, posve isti. Idejno rješenje odnosno dizajn potpisuje profesor Odjela Maro Krile.
- Monografija je zapravo ‘materijalizirano vrijeme‘ koje je proteklo u ovih prethodnih 30 godina na našem odjelu. Tu se mogu vidjeti raznorazne situacije, kako naši bivši i sadašnji učenici funkcioniraju, čime se bave i na kakav se način kroz likovni jezik izražavaju. To je ipak dokaz da sam ja i moje kolege u najboljem pedagoškom, ljudskom, stručnom, likovno-umjetničkom području i smislu djelovati u našem gradu s mladim ljudima koji su pokazali interes za takvu jednu disciplinu. Kroz godine su iznikle brojne generacije umjetnika i onih koji se ne bave umjetnošću, ali jednako su tako kvalitetni i formirani ljudi u svojim životima, uopće ne pravimo razliku između njih, ističe Dražić Selmani.
Naime, koncem prosinca 2023. upravo je u Lazaretima otvorena prigodna, obljetnička izložba koja donosi radove bivših i sadašnjih učenika i profesora Odjela a koja ostaje otvorena još danas (26. siječnja). Predstavljanje monografije su glazbeno uveličali učenici Umjetničke škole Luke Sorkočevića: Roko Negodić i Filip Bratoš (saksofon) te Daris Omerčahić (gitara).
Kao i prethodnih godina, manifestaciju podržava i javni gradski prijevoznik Libertas koji je prilagodio red vožnje svojih najfrekventnijih linija.