Predstavljeno englesko izdanje nagrađivane monografije „Otok na kojem cvjetaju limuni" Vrtovi nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu“

Slijedom najavljenih aktivnosti Hrvatsko-austrijskog društva Dubrovnik za 2004. godinu u kojoj se obilježava 45 godina od upisa "Starog grada Dubrovnika" na listu Svjetske kulturne baštine UNESCO-a i godinu dana od upisa na listu Sjećanje svijeta UNESCO-ve arhivske građe Dubrovačke Republike (1022-1808), koja se čuva u Državnom arhivu u Dubrovniku, u kojem su u najvećoj mjeri izvršena arhivska istraživanja izvan.prof.dr.sc. Mare Marić za nagrađivanu monografiju "OTOK NA KOJEM CVJETAJU LIMUNI-Vrtovi nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu", nedavno prevedenu i na engleskI jezik, “ISLAND OF LEMONS IN BLOOM-Gardens of the Archduke Maximilian of Habsburg on the Island of Lokrum”, ovo novo izdanje monografije predstavljeno je u Zagrebu i Beču,

U izdanju Sveučilišta u Dubrovniku i Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, englesko izdanje monografije predstavljeno je prvo  6. ožujka 2024. u Zagrebu u prostoru Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu, u suorganizaciji Hrvatsko-austrijskog društva Dubrovniki i Austrijskog kulturnog foruma iz Zagreba.

Predstavljanje engleskog prijevoda monografije u Zagrebu izazvalo je veliki interes, a okupljenima se obratio Veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj Josef Markus Wuketich i Direktorica Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu, Marina Chrystoph. Predstavljanje je moderirala predsjednica Hrvatsko-austrijskog društva Dubrovnik Branka Martinović-Vuković, dip.ing.arh. Uz autoricu su o monografiji govorili prof.dr.sc. Zlatko Karač, dr.sc. Danko Zelić i Ivan Viđen, prof., predstavnik Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku i Urednik monografije.

Predstavljanje monografije na engleskom jeziku 12. ožujka, 2024. u Beču, izazvalo je i veliko zanimanje Bečana u prepunoj dvorani zgrade Veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji. Domaćini su bili Veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji,  Daniel Glunčić, opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču, Silvio Kus, predsjednica Društva hrvatskih arhitektica i arhitekata u Austriji Ksenija Fisoglou-Poljak, dipl.ing.arh., moderatorica predstavljanja  i promotorica austrijska znanstvenica dr.sc. Claudia Gröschel iz Saveznih vrtova Austrije, koji su istaknuli da je monografija vrhunsko djelo velike povijesne i znanstvene vrijednosti. Autorica Izv.prof.dr.sc. Mara Marić je potom održala predavanje o Maksimilijanu i Lokrumu na njemačkom jeziku.

Predstavljanje je organizirano na inicijativu Hrvatsko-austrijskog društva Dubrovnik kojeg su predstavljali predsjednica Branka Martinović-Vuković, dipl.ing.arh. i podpredsjednik Ivo Grković, dipl.oec., a ostvareno je uz potporu Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, Turističke zajednice grada Dubrovnika, Javne ustanove Rezervat Lokrum, Društva prijatelja dubrovačke starine, Zračne luke Ruđer Bošković, Hrvatske matice iseljenika, Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku i Sveučilišta u Dubroviku.

Predstavljanju su prisustvovali brojni uzvanici i predstavnici struke, koji su sa zanimanjem pratili predavanje autorice o nepoznatim detaljima u povijesti vrtova na Lokrumu koje je uredio nadvojvoda Maksimilijan Habsburški, kao dijela zajedničke povijesti, i europskog i međunarodnog krajobraznog i hortikultnog naslijeđa.

Istraživanje koje donosi ovo znanstveno djelo imalo je dva cilja. Namijenjeno je studentima jer upotpunjuje literaturu iz područja teorije vrtne umjetnosti 19. stoljeća i širem čitateljstvu, jer prati sudbinu jedne iznimne povijesne ličnosti, jednog otoka i njegovih vlasnika. Drugi cilj istraživanja, jednako važan, pružanje je znanstveno utemeljenih podataka koji mogu poslužiti kao podloga pri izradi projektne dokumentacije za obnovu Maksimilijanovih vrtova na Lokrumu, ali i za daljnje interpretativne svrhe. Monografija je zasnovana na interdisciplinarnom pristupu istraživanju u kojem je bilo potrebno povezati povijesno-političke okolnosti, utvrditi i analizirati onovremene tendencije u povijesti umjetnosti i arhitekturi, te posebno hortikulturi i krajobraznoj arhitekturi koje su primijenjene na Lokrumu, kako je naglasila autorica monografije.