Muzej crvene povijesti i Dubrovačka baština organizirali su izložbu o radu poznatog i renomiranog hrvatskog grafičkog dizajnera Borisa Ljubičića "Krug & kvadrat, Mjesto & Vrijeme" koja je otvorena u Lazaretima. Na otvorenju su govorile Kristina Mirošević, Zrinka Lucijanović i dogradonačelnica Jelka Tepšić, koja je izložbu i otvorila.
Izložba ostaje otvorena do 13. rujna 2023.
Marko Gilub zapisao je uz izložbu kako je mnogo drugih grafičkih dizajnera koji su oblikovali zamjetan dio našeg vizualnog okruženja, ali nije siguran da je u Hrvatskoj ijedan pored Ljubičića oblikovao tako mnogo, da je njegov rad kontinuirano prezentan gotovo na svakodnevnoj razini, i u tako širokom rasponu konteksta i primjena.
Ovo se najviše odnosi na Ljubičićeve logotipe i vizualne identitete za ustanove, tvrtke, brendove, organizacije i događanja te obuhvaća sve od medija poput HRT-a (1993./1999.) i HINA-e (1990.); preko državnih institucija poput Ministarstva kulture (2005.) i Ministarstva vanjskih i europskih poslova (1998.); kulturnih ustanova kao što su Muzej za umjetnost i obrt (1995.), Matica hrvatska (2007.) i Muzejski dokumentacijski centar; privrednih subjekata poput Zagrebačkog velesajma (1993.), tvornice Labud (1980.), Francka (1989.) i tvrtke SMS (1993./2002.); financijskih ustanova kao što su Splitska banka (1984.), Croatia banka (1989.); znanstvenih institucija poput Instituta Ruđer Bošković (2009.) i Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (1997.); odjevnih brendova kao što je YASSA (1974./1984.); glazbenih događanja poput posljednjeg Eurosonga na kojem je Hrvatska nastupila u sklopu Jugoslavije (1990.); sportskih manifestacija visokog značaja kao što su Mediteranske igre (dizajnirane 1976. za VIII Mediteranske igre u Splitu 1979., ali usvojene kao službeni znak cijele manifestacije), Prvenstvo Europe u atletici (1990.); političkih stranaka (Hrvatska narodna stranka, 1992./2000.), strateških nacionalnih organizacija kao što su Hrvatska turistička zajednica (1995./2015.) i Hrvatski autoklub (1995./1998.) te nekih od najvećih i najdugovječnijih nacionalnih kulturnih manifestacija kao što su Muzički biennale Zagreb (1980.) i Dubrovačke ljetne igre (1984.). Velik broj navedenih identiteta još je i danas u upotrebi, a i oni koji nisu dio su kolektivnog sjećanja, ljudi ih rado pamte.