Evo jednog čudnog, ali istinitog podatka: prosječni Hrvat godišnje plati više poreza nego američki predsjednik! Ne malo više, nego puno, puno više! Kad je “puknula” vijest da je predsjednik Trump platio samo 750 dolara poreza u godini kad je ušao u Bijelu kuću, a da u proteklih 15 godina, 10 godina nije platio ni centa, njegova se predsjednička kampanja sunovratila. Tako da, svi vi plaćate puno više poreza godišnje nego gospodin Trump.
Iako je otkriće The New York Timesa bilo šokantno, moram priznati da i nisam iznenađen. Sjećam se izreke mog šefa u Londonu koji je govorio “ako si banci dužan 1000 funti onda je to tvoj problem, ali ako si joj dužan milijun funti, e onda je to problem banke”. Čak ni globalna pandemija nije zaustavila da bogataši postanu još bogatiji.
Dok 90 posto stanovništva paniči hoće li izgubiti posao, ostati bez ušteđevine, ne zna kako će otplatiti hipoteku ili čak odakle će doći sljedeći obrok, ostatak od njih 10 posto vidi savršeno vrijeme za zaradu. Samo otvorite Njuškalo pa ćete vidjeti sve one silne Mercedese i BMW automobile i kombije koji se prodaju diljem Hrvatske.
Do nedavno su razvozili silne turiste gore dole po Jadranskoj obali, a danas skupljaju prašinu i troškove. Ako imate novaca, sada je pravo vrijeme za kupnju. Globalno financijsko tržište na samom je dnu, međutim s druge strane neki idu prema vrhuncu. Aviokompanije, nekretnine, brodske kompanije, proizvođači automobila, svi zajedno stoje na rubu stijene, Covid-19 stijene, a pogled prema dnu jako je dugačak. Dok vrijednosti njihovih dionica tonu poput žala u Jadransko more, investicijski fondovi u poreznim oazama doživljavaju svoj procvat.
Ne smatram se teoretičarem zavjere, međutim neke stvari su sve sumnjivije. Za vrijeme pandemije Covid-19, najbogatiji čovjek na svijetu, Jeff Bezos, uvećao je svoje bogatstvo za skoro 50 milijardi dolara, vlasnik Zooma u isto je vrijeme u svoj je džep “pospremio” 2,5 milijarde dolara.
A oba su bogataša poput Trumpa, rado izbjegavaju plaćanje poreza. Možda je riječ o sretnoj okolnosti, iskorištavanju pravog trenutka, biti na pravom mjestu u pravo vrijeme, ili se zapravo radi o nečem puno zlokobnijem. Države diljem planeta printaju sve više i više novca kako bi spasile svoje ekonomije, dok na drugu stranu spuštaju kamate i srljaju u inflaciju. Ali, koja je poanta spuštanja kamata ako banke, pod izgovorom Covida-19, “običnim” ljudima ne daju kredite za kupnju nekretnine?
Kako god, ali tih 10 posto superbogataša sigurno ne trebaju krov nad glavom. Dok vlade obećavaju da će “učiniti što god treba” kako bi sačuvale ekonomiju, zapravo povećavaju bogatstvo bogatima. Pandemija može biti zaustavljena na dva načina – ili će se zaraziti 60 posto svjetske populacije i na taj način izgraditi imunitet, ili će se pronaći cjepivo kojim će biti cijepljena svjetska populacija. Scenarij broj dva znači milijarde cjepiva, ugrubo 7 milijardi, što će u konačnici farmaceutskim tvrtkama donijeti bilijune dolara zarade. Možda švedski model o imunitetu krda i ne izgleda toliko radikalan.
Znači, dok superbogataši daju kikiriki za porez, ili ga uopće ne plaćaju, za to vrijeme 90 posto svjetskog stanovništva brine hoće li imati s čim platiti struju. A sve se to događa dok svakodnevno svjedočimo slučajevima korupcije i dok se dva najutjecajnija političara u državi prepucavaju poput školaraca o tome tko je što kome rekao!
Imam osjećaj da ovo neće biti samo jako duga zima, nego da će ovo biti nekoliko jako dugih godina dok se stvari na neki način ne počnu vraćati u normalu, kakva god da ona izgledala. Za to vrijeme bogataši će biti bogatiji, a siromašni siromašniji.