Najavljeno povećanje minimalnog paušalnog poreza za privatne iznajmljivače, o kojem je ministar financija Tomislav Ćorić govorio u četvrtak na sjednici Vlade, neće jednako pogoditi sve turističke destinacije. Iako se mjera na prvi pogled čini jednostavnom, jer se u prvoj skupini turističke razvijenosti donji prag paušala podiže sa 100 na 150 eura po krevetu, a u drugoj skupini sa 70 na 100 eura, stvarni učinak ovisit će o tome koliko su pojedini gradovi i općine već podigli lokalne iznose.
To se najbolje vidi na primjerima Pule, Pakoštana i Makarske. Riječ je o destinacijama koje se često navode u raspravama o rastu privatnog smještaja, ali se međusobno razlikuju po sadašnjoj visini paušala, turističkoj pristojbi i porezu na nekretnine. Za iznajmljivača s apartmanom za četiri osobe razlike su već sada velike, a najavljeno povećanje od početka 2027. godine najviše bi pogodilo one sredine koje su trenutačno na najnižim dopuštenim iznosima, piše Jutarnji list.
Pula: Kada je grad već na budućem zakonskom minimumu
U Puli paušalni porez trenutačno iznosi 150 eura po krevetu. Za apartman s četiri kreveta to znači godišnju obvezu od 600 eura samo po osnovi paušalnog poreza. Budući da je Pula već sada na iznosu koji bi, prema najavi, trebao postati novi zakonski minimum za prvu skupinu turističke razvijenosti, sama najavljena promjena ne bi automatski povećala trošak pulskim iznajmljivačima. Drugim riječima, ako grad ne odluči dodatno povećavati paušal, iznajmljivač s četiri kreveta ostao bi na sadašnjih 600 eura.
No to ne znači da su pulski iznajmljivači izvan dosega novih troškova. Uz paušalni porez, plaćaju i turističku pristojbu koja za smještaj u domaćinstvu iznosi 70 eura po krevetu, odnosno 280 eura za četiri kreveta. Na to dolazi i porez na nekretnine koji u Puli iznosi 5 eura po četvornom metru. Za apartman od 50 četvornih metara to bi značilo još 250 eura godišnje. Uz to, iznajmljivači plaćaju i godišnju turističku članarinu od 5,97 eura po osnovnom krevetu, što za apartman s četiri osnovna kreveta iznosi 23,88 eura. Ukupno, iznajmljivač u Puli s apartmanom za četiri osobe i površinom od 50 četvornih metara plaća oko 1153,88 eura godišnjih davanja kroz ta četiri nameta.
Pakoštane: Izravan udar na proračun malih iznajmljivača
Pakoštane su primjer destinacije u kojoj bi najavljeno povećanje moglo imati izravan učinak. Sadašnji paušal ondje iznosi 70 eura po krevetu, što za apartman s četiri kreveta znači 280 eura godišnje. Ako se od početka 2027. godine donji prag u drugoj skupini podigne na 100 eura, Pakoštane više ne bi mogle ostati na sadašnjem minimumu. Minimalna godišnja obveza za apartman s četiri kreveta tada bi narasla na 400 eura, odnosno za 120 eura više nego sada.
Kada se tome doda turistička pristojba, koja iznosi 50 eura po krevetu, iznajmljivač u Pakoštanima za četiri kreveta plaća još 200 eura godišnje. Porez na nekretnine u toj općini iznosi 3 eura po četvornom metru, pa bi za apartman od 50 četvornih metara godišnja obveza bila 150 eura. Turistička članarina za četiri osnovna kreveta iznosi dodatnih 23,88 eura godišnje. Sadašnji ukupni iznos za takav apartman iznosi oko 653,88 eura godišnje. Nakon povećanja minimalnog paušala, ako općina ostane na novom zakonskom minimumu, ukupni iznos narastao bi na oko 773,88 eura.
Makarska: Autonomne odluke lokalnih vlasti daleko iznad državnog praga
Makarska je pak primjer destinacije u kojoj je lokalna vlast već otišla znatno iznad najavljenih minimalnih pragova. Ondje je paušal zoniran, pa iznajmljivači plaćaju 300 eura po krevetu u prvoj zoni, 230 eura u drugoj zoni i 180 eura u trećoj zoni. Za apartman s četiri kreveta to znači 1200 eura godišnje u prvoj zoni, 920 eura u drugoj zoni i 720 eura u trećoj zoni. Svi ti iznosi već su iznad najavljenog novog minimuma od 150 eura po krevetu za prvu skupinu turističke razvijenosti.
Zato najava Vlade Makarskoj ne donosi automatsko povećanje, ali pokazuje koliko se razlike među destinacijama već sada šire. Dok bi u Pakoštanima apartman s četiri kreveta zbog novog minimuma mogao plaćati 400 eura paušala, u Makarskoj isti kapacitet u prvoj zoni već plaća tri puta više. Uz turističku pristojbu od 50 eura po krevetu, odnosno 200 eura za četiri kreveta, te porez na nekretnine od 8 eura po četvornom metru, iznajmljivač s apartmanom od 50 četvornih metara u Makarskoj plaća još 400 eura poreza na nekretnine. Kada se tome doda i turistička članarina od 23,88 eura za četiri osnovna kreveta, ukupna godišnja davanja u Makarskoj kreću se od oko 1343,88 eura u trećoj zoni do 1823,88 eura u prvoj zoni.
U drugoj zoni Makarske isti primjer apartmana za četiri osobe i 50 četvornih metara značio bi ukupno oko 1543,88 eura godišnjih davanja. U trećoj zoni iznos bi bio oko 1343,88 eura, dok bi u prvoj zoni dosezao oko 1823,88 eura. To je znatno više nego u Pakoštanima i više nego u Puli, iako se sve tri destinacije nalaze pod istim širim pritiskom države da se kratkoročni najam jače oporezuje i strože nadzire.
Tko je u stvarnosti na ‘nišanu‘ nove porezne politike?
U praksi, najavljeno povećanje paušala najviše znači za mjesta koja su dosad zadržala najniže zakonske iznose. U prvoj skupini to su sredine koje su još na 100 eura po krevetu, a u drugoj skupini one koje su na 70 eura. Ondje će lokalne vlasti morati podići paušal barem do novog minimuma. U destinacijama koje su već same propisale više iznose, poput Pule ili Makarske, odluka Vlade neće sama po sebi povećati račun, ali potvrđuje smjer politike u kojem se prostor za niže lokalne namete sve više sužava.
Za male iznajmljivače to znači da se rasprava više ne vodi samo o jednom porezu. Ukupni trošak čine paušalni porez, turistička pristojba, porez na nekretnine, turistička članarina, režije, održavanje, provizije platformi i sve stroži administrativni uvjeti. Upravo zato udruge iznajmljivača upozoravaju da se nova povećanja ne mogu promatrati izolirano. Njihova je tvrdnja da će se dio troška preliti na cijene, dio iznajmljivača potaknuti na odjavu kreveta, a dio možda i gurnuti prema sivoj zoni.
S druge strane, Vlada i Ministarstvo turizma i sporta tvrde da se mjerama pokušava zaustaviti dugogodišnji rast privatnog smještaja, smanjiti pritisak na najopterećenije destinacije i potaknuti prelazak dijela kapaciteta u dugoročni najam. Prema podacima Ministarstva, broj obveznika u privatnom smještaju na kraju 2025. bio je nešto manji nego godinu ranije, a u smještaju u domaćinstvu evidentirano je oko 10 tisuća kreveta manje. Istodobno navode da je dugoročni najam porastao za 21,3 posto te da je više od 4250 iznajmljivača djelomično ili u potpunosti prešlo s kratkoročnog na dugoročni najam.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....