Nakon dvije izazovne godine izgleda da se turizam u Hrvatskoj vraća na staro. Nakon impresivnih turističkih brojki ostvarenih za Uskrs što možemo očekivati od ostatka sezone? Hoćemo li se približiti brojkama iz rekordne 2019. godine?
Za ovu smo godinu planirali ostvariti promet 90 posto od brojki ostvarenih u 2019., koja je bila rekordna godina hrvatskoga turizma. Razdoblje Uskrsa bilo je odlično. Početkom godine imali smo izvanredne pokazatelje koji su rasli sve do početka rata u Ukrajini, a zatim se buking drastično usporio. Međutim, rezervacije su ponovo počele lagano rasti tako da se nadamo da ćemo predsezonu nastaviti u pozitivnom ritmu s rastom znatno većim nego što je bilo u istom razdoblju prošle godine. Naravno, prošle godine zbog globalne pandemije nismo ni imali predsezonu. Pokazatelji za glavnu sezonu su izvrsni i ako se ne dogodi nešto drastično na globalnoj razini što bi je ugrozilo, možemo očekivati da ćemo dosegnuti zacrtanih 90 posto turističkih brojki u odnosu na 2019. godinu. Usporedbom prva četiri mjeseca ove godine s godinom 2019. možemo reći da smo na oko 94, 95 posto od tih brojki. Činjenicu da nas očekuje odlična turistička sezona potvrdile su nam i zračne luke diljem Hrvatske koje planiraju više od 460 direktnih linija što je približno brojkama iz 2019. To je posebno važno za Dubrovnik i županiju jer se radi uglavnom o avio-destinaciji.
Poznat uglavnom kao aviodestinacija, Dubrovnik se godinama bori kako bi privukao turiste i izvan sezone. Vidite li mogućnost da Dubrovnik postane cjelogodišnja turistička destinacija, što treba napraviti kako bi se postigao taj cilj?
Činjenica je da su se mnogi avioprijevoznici, posebno oni iz Velike Britanije, odlučili vratiti Dubrovniku i to u vrlo velikom broju, što znači da će se ove godine turistička industrija vrlo brzo oporaviti. Vrlo je važno naglasiti da će skoro otvorenje Pelješkog mosta jako puno značiti za Dubrovačko-Neretvansku županiju koja će biti bolje povezana s ostatkom zemlje. To će također pomoći turistima koji se voze na jug Hrvatske i to onima s nekih od najvažnijih tržišta kao što su Njemačka, Austrija, Mađarska, Slovenija i Italija. Čvrsto vjerujem da će novi most pridonijeti i promjeni strukture gostiju koji posjećuju hrvatski jug. Osim Dubrovnika, koji je najjači hrvatski brend, ova regija ima mnogo potencijala koji bi mogao biti motivacija za turiste da nas posjećuju kroz cijelu godinu. Od agroturizma pa do obiteljskih gospodarstava u skrivenim djelovima oko Dubrovnika, kao što su Konavle, Župa Dubrovačka i Dubrovačko primorje. Kulturno i povijesno nasljeđe cijele regije, zajedno s gastonomskom ponudom, zacijelo su odlična motivacija za dolazak turista tijekom cijele godine.
Ruralni turizam na krajnjem jugu Hrvatske često je, nažalost, zanemarena turistička grana. To je posebno važno za Dubrovnik jer se stari grad magnet za turiste i pretrpan je. Kako možemo turiste motivirati da idu i u ruralne krajeve?
Ruralni je turizam jedan segment hrvatskog turizma koji će u narednim godinama procvjetati. Osim što je utjecala na turistički promet pandemija je također ukazala na mogućnost razvoja ruralnog turizma. To je zbog toga jer često govorimo o mikro-destinacijama i malim obiteljskim poduzetnicima koji povezuju poljoprivredu i preradu hrane s turizmom. Nemojmo zaboraviti da Hrvatska još uvijek ima vrlo visoku razinu proizvodnje organske hrane, zdrave hrane, čistog okoliša, čistog zraka i izvrsnu kvalitetu pitke vode. Sve su to elementi za razvoj samoodrživog turizma. Turisti žele biti povezani s lokalnih stanovnicima i njihovim autentičnim načinom života, žele iskustvo Hrvatske. Regije poput Konavala, Pelješca, Neretve i Mljeta imaju izvrsne mogućnosti za razvoj u tom smjeru kako bi privukli turiste i izvan glavne sezone.
Turizam je iznimno važan izvor prihoda za Hrvatsku s obzirom na to da 20 posto BDP čini upravo ta branša, u zemlji imamo preko 300 turističkih zajednica. Mislite li da je to isplativo i zbog čega trebamo toliko puno turističkih zajednica, posebno danas, kad živimo u digitalnom svijetu?
Zakon o turističkim zajednicama za cilj ima optimizaciju broja turističkih zajednica kojih u ovom trenutku ima 302. Krećemo u smjeru reorganizacije, modernizacije i efikasnosti u radu za cijeli sistem turističkih zajednica te planiramo njihovo objedinjavanje. Radi se o proceduri na kojoj ćemo raditi sljedećih nekoliko godina te ćemo svakako pojačati učinkovitost cijelog sustava.
Što mislite, kako će uvođenje eura početkom sljedeće godine utjecati na hrvatski turizam?
Prije svega, olakšat će boravak u Hrvatskoj turistima iz Europske unije jer neće trebati mijenjati novce. Od rujna ove godine cijene će biti prikazane u dvije valute, kuni i euru, što će turistima pomoći da razumiju cijene. Hrvatska narodna banka ima fiksnu razmjenu kune i eura, tako da ako nešto košta 10 kn, cijena u euru bit će prilagođena toj cijeni. Sljedeće godine svi turisti koji dolaze u Hrvatsku moće će plaćati u Eurima. Vjerujem da je to dobro za naš turizam.
Postoji li dugoročni plan za rješavanje problema nedostatka radne snage u hrvatskom turizmu? Taj se problem ponavlja svake godine.
Pitanje radne snage postalo je globalno pitanje. Dugoročno rješenje ovog problema leži u prilagodbi hrvatskog obrazovnog sistema prema potrebama u turizmu i tržištu rada. To je prvi korak, od srednje škole prema višem obrazovanju i daljoj izobrazbi. Na taj bismo način dobili specijalizirane radnike u turizmu, znam, radi se o dugoročnom projektu. Na drugu stranu, poslodavci također trebaju razmisliti o boljim uvjetima za radnike, ne samo za plaću, već i kroz plaćen boravak i ostale potrebe. Svakako bi sindikati i nadležna ministarstva trebala naći mogućnosti kako bi cijeli sistem bio jednostavniji. Nakon što se predstavi cijeli paket mjera tada će se smanjiti pritisak na tržište rada.
