Dok se u Hrvatskoj još uvijek vodi bitka oko ‘švicaraca‘, evo kako je talijanska Vlada odgovorila bankama na nagli rast kamatnih stopa

Talijanska vlada uvela je jednokratni porez od 40 posto na dobit banaka, a tako prikupljen novac planira iskoristiti za pomoć ljudima koji dižu hipotekarne zajmove radi kupnje prve nekretnine.

Nagli rast kamatnih stopa središnjih banaka bankama je donio rekordne dobiti, budući da su taj rast mogle prebaciti na korisnike kredita, a istodobno nisu znatno dizale kamate na depozite. Zemlje poput Španjolske i Mađarske već su uvele porez na prekomjernu dobit bankarskog sektora.

Talijanska vlada ove će godine oporezivati s jednokratnim porezom od 40 posto neto kamatnu maržu banaka, koja predstavlja razliku između kamata na kredite i depozite i izvor je zarade banaka. Procjenjuje da će tim porezom prikupiti nešto manje od tri milijarde eura, doznaje Reuters iz dobro obaviještenih izvora.

Desna talijanska vlada u više je navrata kritizirala banke jer nisu višu cijenu novca prenijele i na štediše, ali se pokrenula tek nakon posljednjeg niza rekordnih zarada o kojima su banke izvijestile krajem srpnja i početkom kolovoza.

Sve su talijanske banke ostvarile mnogo bolje rezultate od očekivanja te povisile procjene dobiti zahvaljujući rastu kamatnih stopa. Vodeća talijanska banka Intesa Sanpaolo krajem prošlog mjeseca priopćila je da očekuje ove godine dobit iznad 13,5 milijardi eura iz neto kamatne marže.

UniCredit je također poboljšao svoje financijske smjernice za ovu godinu te sada očekuje da će u ovoj godini ostvariti neto prihod veći od 21,5 milijardi eura i neto dobit iznad 7,25 milijardi eura.

"Treba samo pogledati dobit banaka u prvom polugodištu da bi se shvatilo da ne govorimo o nekoliko milijuna, nego o milijardama", rekao je potpredsjednik vlade Matteo Salvini na tiskovnoj konferenciji u Rimu kasno u ponedjeljak. "Ako je (istina da) se teret viših kamata udvostručio za kućanstva i poduzeća, ono što vlasnici tekućih računa dobivaju sigurno se nije udvostručilo", naveo je Salvini, dodajući da postoji veliki jaz između primijenjenih stopa na kredite i depozite.

Ilustracija

Dragan Matic/Cropix/Cropix

Istovremeno, u Hrvatskoj se i dalje vodi borba sa bankama oko ‘švicaraca‘. Tako je Udruga Franak priopćila kako je Ustavni sud presudio da banke nisu smjele ugovarati i naplaćivati tzv. izlazne naknade za prijevremenu otplatu kredita i da takve naknade moraju biti vraćene potrošačima.

U priopćenju navode da je Ustavni sud 13. srpnja odlučio o pet ustavnih tužbi koje su Privredna banka Zagreb i Addiko banka uputile Ustavnom sudu povodom revizijskih odluka Vrhovnog suda RH.

U zajedničkoj presudi Ustavni sud je presudio da banke nisu smjele ugovarati i naplaćivati tzv. izlazne naknade za prijevremenu otplatu kredita i da takve naknade moraju biti vraćene potrošačima.

Ustavni sud odbio je ukupno pet takvih ustavnih tužbi zajedničkom presudom pri čemu je nebitno jesu li banke ugovarale točan postotak od preostale glavnice ili su ugovarale da će se naknada naplatiti prema tarifi banke. Naravno, to vrijedi i za ugovore s leasing kućama, ističu iz udruge Franak.

Procjenjuju da banke "ukupno duguju potrošačima nekoliko desetaka milijuna eura nezakonito naplaćenih izlaznih naknada, a radi se o iznosima od nekoliko stotina pa do nekoliko tisuća eura po jednom kreditu".

Udruga Franak stoga poziva potrošače "da tuže banke i leasing kuće zbog naplaćenih izlaznih naknada i na taj način uzmu natrag svoj novac uz naplatu zateznih kamata".