Dokaz da nas čeka rekordna sezona je i potrošnja stranaca: u prvih šest mjeseci na karticama su ‘ispeglali‘ brutalan iznos, rast je nevjerojatan

Brojke o dolascima i noćenjima turista nagovještavaju da će se ove godine napokon nadmašiti rekordna 2019., a rastući fizički pokazatelji jasno se očituju i u dostupnim podacima o potrošnji, piše Poslovni dnevnik.

A dok podaci Porezne uprave o fiskalizaciji odražavaju kretanja ukupne potrošnje (čiji je rast ove godine i pod utjecajem visoke inflacije), u pogledu turističke sezone i potrošnje indikativna je i HNB-ova statistika bezgotovinskih platnih transakcija.

Pritom je posebno zanimljiv dio koji se odnosi na potrošnju stranaca tj. transakcije prihvata kartica izdanih u drugim zemljama.

Skok od 44 posto

Prema podacima za lipanj, stranci su u Hrvatskoj karticama obavili plaćanja vrijedna 4,11 milijardi kuna, što uključuje kupnje robe i usluga preko prihvatnih uređaja (od bankomata do POS uređaja i kupnji e-novcem). To je čak 2,2 puta više nego u istom mjesecu prošle godine kad je vrijednost tih transakcija bila 1,85 milijardi kuna.

U ovogodišnjem lipnju broj tih transakcija premašio je 11 milijuna nasuprot manje od pet milijuna u lanjskom. I usporedba ove godine s predpandemijskom 2019. upućuje na znatno više “peglanja” inozemnih kartica. U odnosu na lipanj 2019., kad je vrijednost tih transakcija bila 2,85 milijardi, veća je za 44 posto, dijelom zbog rasta potrošnje, a dijelom zbog većih cijena.

Kumulativno gledano, u prvih šest mjeseci stranim su karticama u Hrvatskoj u prvih pola godine obavljene transakcije vrijedne gotovo devet milijardi kuna, odnosno 2,3 puta više u odnosu na 3,85 milijardi u prvom polugodištu prošle godine. U usporedbi sa 6,7 milijardi kuna zabilježenih u prvoj polovici predkrizne 2019. ovogodišnji iznos veći je za gotovo trećinu.

Budući da je lani predsezona još imala jak pečat epidemioloških ograničenja, ali je potom “špica” sezone bila veoma dobra, s drugim polugodištem međugodišnji rast će i u pogledu “peglanja” inozemnih kartica vjerojatno više biti posljedica višh cijena – u prvom redu kod turističko ugostiteljskih usluga, ali i trgovine.

Ostatak pročitajte OVDJE.