StoryEditorOCM

DORIS PERUČIĆ Dubrovnik je šesti na listi svjetskih gradova najovisnijih o turizmu

Piše Maja Rilović Koprivec Foto:
4. rujna 2020. - 11:44
Prof.dr.sc. Doris Peručić, predstojnica Katedre za turizam na Edward Bernays University CollegeBožo Radić/HANZA MEDIA
Pandemija Covid-19 nametnula je neka nova pravila i trendove u turizmu. Kriza je utjecala je na promjenu ponašanja turista, preferencije u putovanjima, odnos prema zdravlju,načinu života uopće. Pitanje je kakvo će biti 'novo normalno', no sigurno je da turizam neće biti isti i kada se pandemija potpuno stavi pod kontrolu. O tome smo pitali prof.dr.sc. Doris Peručić, predstojnicu Katedre za turizam na Edward Bernays University College, na kojem od ove jeseni kreće inovativni diplomski studij turizma na kojem će se obrazovati prvi menadžeri iskustva u Hrvatskoj.

Vaši kolege još su proljetos predvidjeli kako će se ove sezone preferirati bliža odredišta u koja se može doći automobilom i destinacije u kojima su ispunjeni uvjeti sigurnosti. Jeste li vi očekivali ovakvu turističku sezonu? Je li vas neki segment iznenadio prilagodljivošću, ili pak nesnalaženjem?

Ostvarena ukupna turistička noćenja na razini Hrvatske su bolja od očekivanog (službene projekcije Ministarstva turizma bile su 30% u odnosu na 2019.), ali je pitanje kolika je turistička potrošnja. Prema podacima Ministarstva do sredine kolovoza 2020. ukupno je ostvareno 52% lanjskih noćenja. Izrazita sezonalnost koja je dugogodišnji problem hrvatskog turizma pozitivno je, u uvjetima krize, utjecala na bolje rezultate od očekivanih. Uz domaće turiste zabilježeno je najviše stranih turista iz Njemačke, Slovenije, Poljske, Češke i Italije što potvrđuje da turisti preferiraju bliža i sigurnija odredišta u koje se može doći automobilima. Očekivano najviše je pogođena kongresna i event industrija dok se najbolje prilagodio nautički turizam, camping turizam te svi oni turistički proizvodi kod kojih nema intenzivnijeg kontakta većeg broja ljudi. Odluka donesena u svibnju 2020. da se dopusti uplovljavanje jahtama dužim od 24 metra u hrvatske luke osigurala nam je prednost pred konkurentskim nautičkim destinacijama na Mediteranu. Podatak da se u uvjetima pandemije značajan broj mega jahti vraća u Hrvatsku potvrđuje da smo jedna od najpoželjnijih nautičkih destinacija.

image
Prof.dr.sc. Doris Peručić, predstojnica Katedre za turizam na Edward Bernays University College
Božo Radić/HANZA MEDIA


Treba iskoristiti činjenicu da se u našoj zemlji trenutno nalazi velik broj mega jahti i pokušati zadržati neke od njih tijekom cijele godine nudeći im sve potrebne usluge od opskrbe, remonta, servisa, sigurnog veza itd. što može donijeti značajnu dodanu vrijednost i pozitivno utjecati na gospodarstvo. Stoga nautički sektor i država trebaju brzo reagirati i definirati mjere i poticaje kako bi se olakšala transformacija Hrvatske od tranzitnog do cjelogodišnjeg odredišta. Već niz godina dionici nautičkog turizma, istaknula bih Udruženje marina pri HGK, ukazuju na glavne prepreke za razvoj nautičkog sektora i predlažu mjere za njihovo učinkovito uklanjanje. Nadam se da će ova kriza potaknuti buđenje svijesti o potencijalu nautičkog turizma te da će nadležne institucije uz uvažavanje prijedloga struke pokrenuti niz mjera za razvoj ovog sektora. Ulaganja posljednjih godina, kako domaća tako i strana, značajno su pridonijela poboljšanju kvalitete ponude i pomogla pozicioniranju Hrvatske na međunarodnoj nautičkoj karti. Ako želimo biti prepoznati kao jedna od vodećih nautičkih destinacija, moramo stimulirati razvoj i ponuditi cijeli niz dodatnih usluga te pružiti vrijednost za novac.

Je li ova kriza prilika za drugačije politike razvoja turizma u kojem je dosad izostao pozitivan učinak turizma na druge gospodarske grane, gdje se ignorirao vlastiti gospodarski potencijal i poticao uvoz?

U krizi se pokazalo da su nužne sustavne promjene, da je vrijeme za učinkovitije povezivanje turističkog i ostalog gospodarstva i za donošenje odgovarajućih poticajnih mjera koje bi pridonijele većem plasmanu domaćih proizvoda/roba kroz turizam. Činjenica je da turizam pridonosi gospodarskom rastu te poticajno izravno i neizravno pokreće mnoge djelatnosti.Prema podacima Svjetskog vijeća za putovanje i turizam ukupni doprinos turizma hrvatskom gospodarstvu je 24,9%, dok je npr. u Španjolskoj 14,3%, u Italiji 13,0%, Turskoj 11,3%. U interesu razvoja turizma i ukupnog hrvatskog gospodarstva treba smanjiti ovisnost o uvozu roba/proizvoda, bolje koristiti vlastite potencijale, osigurati bolju suradnju s proizvođačima prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, poticati proizvodnju izvorno hrvatskih proizvoda itd. Vrijeme je za definiranje i poduzimanje mjera za poticanje konkurentnosti domaće proizvodnje.

image
Dok je sezona bila u punom jeku, tradicionalne gužve u gradskoj jezgri, škljocanje aparata i mobitela bili su svakodnevnica.
Foto: Tonci Plazibat/CROPIX
CROPIX

 

Što mislite kakva će biti budućnost kruzing industrije koja je u velikoj krizi? Hoće li se oporaviti na jednak način u smislu veličine brodova i broja putnika? Dio struke smatra da će se kruzing potpuno promijeniti i kada pandemija ostane iza nas, da neće biti novih narudžbi megakruzera, već da će se, i kada krstarenja započnu, graditi manji brodovi.

Kriza je snažno pogodila kruzing industriju i nedvojbeno je da će se kruzing turizam posljednji oporaviti. Prema statističkim podacima u 2019. na krstarenjima u svijetu bilo je oko 30 milijuna putnika. U aktivnoj svjetskoj kruzing floti više od 45% su mega kruzeri veličine preko 100.000 bruto tona, a oko 75% tržišta otpada na tri vodeće korporacije. Oporavak kruzing industrije ponajprije će ovisiti o oporavku američkog tržišta s obzirom da je SAD vodeće emitivno tržište u svijetu s udjelom od gotovo 46%, te otvaranju američkih i karipskih luka jer su Karibi najpopularnija regija krstarenja s udjelom od gotovo 40%. Sve kompanije trpe višemilijunske gubitke od ožujka kada su sva krstarenja obustavljena i bore se za opstanak pokušavajući smanjiti tekuće troškove održavanja brodova na minimum. Ova kriza označila je kraj masovnosti u kruzing industriji i promjenu modela poslovanja. Dosta vremena će trebati za rješavanje prepreka za nastavak krstarenja.
Kako bi se vratile na tržište, kompanije moraju prilagođavati sve procedure od bookinga do ukrcaja kao i ponude na brodu novim strogim higijenskim pravilima i uvjetima koje nalažu svjetska i regionalne zdravstvene organizacije. U novim uvjetima brodovi, posebno mega kruzeri moći će ploviti s tek 50%-70% kapaciteta što podrazumijeva manje prihode i predstavlja još jedan financijski udarac kompanijama koje su ionako već u problemima.
Kriza će svakako označiti zastoj u novim narudžbama mega kruzera. S obzirom da se narudžbe rade nekoliko godina unaprijed određeni broj mega kruzera ipak će bit isporučen narednih godina. Izvjesno je da će se manji brodovi s manjim kapacitetom lakše i brže prilagoditi, a upravo su manji brodovi do sada bili orijentirani segmentu potrošača veće platežne moći.
S uvođenjem novih mjera mijenja se iskustvo krstarenja kako na brodu tako i na kopnu. Svjedočimo pokušajima ponovnog uspostavljanja krstarenja na Mediteranu pod posebnim epidemiološkim mjerama sukladno kojima putnici mogu posjetiti destinaciju isključivo na organiziranim izletima. Neke kompanije su najavile početak krstarenja u Europi, ali bez pristajanja u lukama, a prema predviđanjima prva krstarenja u Americi uključivat će samo pristajanje brodovana privatnim otocima kruzing kompanija.

image
Putnicki brodovi nekad usidreni u luci Gruž
Foto: Tonci Plazibat/CROPIX
CROPIX


Mega brodovi su i prije pandemije bili destinacije, ali su posjećene luke predstavljale važan faktor kod odabira krstarenja.U novim uvjetima može se očekivati smanjenje broja luka ticanja, a brod bi mogao postati destinacija u pravom smislu riječi. Mega kruzeri su svojevrsna atrakcija zbog raznovrsnih sadržaja koje nude i za očekivati je da će potražnja za takvim krstarenjima kad prođe opasnost od pandemije biti velika. Prema istraživanjima Međunarodnog udruženja kruzing kompanija (CLIA) gotovo 63% ispitanika je spremno ići na krstarenje do kraja 2021 uz uvjet da kompanije zadovolje sve epidemiološke mjere.

Što bi trebale sada raditi destinacije poput Dubrovnika gdje je veliki dio turističke industrije naslonjene na taj segment- transport, trgovina, ugostiteljstvo?

Prema istraživanju „Economic impact of cities 2019“ koje je proveo World Travel & Tourism Council Dubrovnik se nalazio na šestom mjestu prema izravnom udjelu turizma u BDP-u grada (17,8%) na ljestvici od 73 gradova svijeta, a na trećem mjestu, iza Macaoa i Dublina, po ovisnosti o potrošnji međunarodnih turista s udjelom od 95,7%. Velika ovisnost o turizmu je pokazala koliko je Dubrovnik ranjiv u novonastaloj situaciji, pogotovo jer je avio destinacija, što je potvrdilo da je nužno osmisliti novi ekonomski model razvoja. Osim turizma sve se češće spominje kako Dubrovnik ima prednosti za razvoj IT industrije, s čime se slažem. Treba iskoristiti i mogućnosti razvoja kulturnih i kreativnih industrija kao jednih od najbrže rastućih industrija koje zapošljavaju velik broj mladih. Prema posljednjim objavljenim podacima Europske komisije kulturne i kreativne industrije u ukupno 28 zemalja EU-a ostvarile su promet od 500 milijardi eura i zapošljavaju 7,5% radnog stanovništva u Europskoj uniji.

Kada je u pitanju Dubrovnik, mislite li da će ova kriza nešto promijeniti u smislu podizanja kvalitete i ponude, da se kroz promišljenu i kontroliranu ponudu stigne do klijenata veće platežne moći o čemu se stalno priča? Ili će sve ostati na masovnom turizmu koji puni gradsku blagajnu i biračku kutiju?

Ovu krizu treba promatrati kao priliku da se započnu potrebne promjene za redefiniranje ponude i bolje upravljanje razvojem. Razvoj se treba usmjeravati prema humanijem turizmu, autentičnim vrijednostima, očuvanju resursa i podizanju kvalitete cjelokupnog lanca vrijednosti. Lokalna zajednica mora biti kreator života i turizma kojeg želi u Gradu i planski razvijati turizam kako bi se postigla veća ravnoteža ekonomskih, društvenih i ekoloških potreba. U mogućnosti smo stari model razvoja turizma zamijeniti novim. Nužno je definirati kakav turizam Dubrovnik želi u budućnosti. Ovo je prilika da se jasno postave ciljevi i strategija razvoja. Pitanje je koliko je Dubrovnik spreman za nove izazove i hoće li iskoristiti pruženu priliku i brzo i učinkovito se prilagoditi novim trendovima i novim zahtjevima tržišta. Budućnost je u našim rukama. Uzmimo primjer kruzing turizma. Točno se zna koji su pozitivni, a koji negativni učinci na destinaciju i koje su karakteristike ponude i potražnje. Dobrim planiranjem i upravljanjem kruzing turizam se može dimenzionirati po mjeri grada, lokalnog stanovništva, turista i posjetitelja. Ova kriza je pokazala da veliki broj dionika u destinaciji ima znatne koristi od kruzing turizma.

image
Turisti s maskama

 

Kako ocjenjujete aktivnosti gradske uprave Dubrovnika u sadašnjim uvjetima?Je li se obzirom na okolnosti moglo više učiniti na uspjehu sezone?

Vrijeme i konkretni rezultati će pokazati u kojoj mjeri je gradska uprava bila sprema i zrela za izazove globalne zdravstvene krize.

Oporavak turizma će početi tek kada prestane ugroženost od koronavirusa, i povuku se sve restriktivne mjere. Kada bi po vašem mišljenju to moglo biti, obzirom da naš turizam izravno ovisi o oporavku gospodarstava naših glavnih emitivnih tržišta?

Trenutna situacija je neizvjesna. Oporavak hrvatskog turizma bit će postepen i ovisit će o globalnoj ekonomskoj situaciji i rezultatima u borbi s pandemijom. Gotovo sva predviđanja ukazuju da se treća faza oporavka može očekivati u drugoj polovici 2021. ili tijekom 2022. Prema navodima Svjetskog vijeća za putovanje i turizam analize dosadašnjih epidemija/pandemija ukazuju da je u prosjeku trebalo 19,4 mjeseca da se broj posjetitelja u ugroženim destinacijama vrati na razinu predkriznog razdoblja. Pred nama su veliki izazovi koji zahtijevaju prilagodbu turističkog sektora novim tržišnim uvjetima i promjenama u ponašanjima i preferencijama turista.
16. studeni 2024 01:50