Konobari u državama poput Hrvatske, gdje je gotovo nemoguće ostaviti napojnicu karticom, zbog toga ostaju bez zaslužene nagrade. U vrijeme kad je upotreba gotovine u zapadnim zemljama svedena na znatno manju mjeru, a u skandinavskim državama predstavlja iznimku, turisti u dubrovačkim ugostiteljskim objektima nemaju načina nagraditi dobru uslugu kartičnim plaćanjem. Nacionalna udruga ugostitelja Ministarstvu financija predložila je zakonske izmjene kojima bi se reguliralo pitanje napojnica.
Poreznoj upravi i ministru financija Zdravku Mariću ugostitelji su predložili da napojnica do 10 posto vrijednosti izdanog računa, a najviše do 25 tisuća kuna godišnje po zaposleniku, treba biti neoporeziva, s tim da se veže uz račun i evidentira putem fiskalizacije. Time bi se, tvrde, stvorili preduvjeti za generiranje dodatnih milijardu i pol kuna u hrvatskoj ekonomiji na 60 tisuća zaposlenika u ugostiteljstvu.
Zaštekalo Marićevo zeleno svjetlo
„Neoporeziv tretman napojnice će kreiranjem poticajnog radnog okruženja kroz ostvarivanje dodatnog prihoda dati veliki doprinos turističkom sektoru u vidu borbe protiv odljeva radne snage, koji će se znatno intenzivirati u narednom periodu, i na taj način doprinijeti zadržavanju naših ljudi, iskusnih i vještih radnika u Hrvatskoj“, stoji u njihovom prijedlogu.
U slučaju da napojnica iznosi više od propisanog cenzusa, predloženo je oporezivanje po stopi od 20 posto na teret stjecatelja primitka, dakle radnika ili studenta, a ne poslodavca. Primitak po njima ne bi trebao podlijegati plaćanju doprinosa za mirovinsko ni zdravstveno osiguranje niti predstavlja prihod poduzeća.
- Napominjem da smo krajem siječnja od ministra Marića dobili zeleno svjetlo za radne sastanke s Poreznom upravom po pitanju napojnice. Prijedlog je trebao biti sveobuhvatan, da se može preliti na sve uslužne djelatnosti. Odradili smo pet, šest online sastanaka i doveli prijedlog do kraja. Zadnji put smo s ministrom razgovarali prije ljetne stanke, kada je prijedlog trebao biti usvojen. I dalje nije i čekamo informaciju iz Ministarstva financija što dalje. Prijedlog je jedan od najboljih alata za podizanje standarda djelatnika u turizmu i ugostiteljstvu te zadržavanju radne snage – kaže Jelena Tabak, predsjednica Nacionalne udruge ugostitelja.
Kažu kako je napojnica duboko ukorijenjena u hrvatskoj kulturi, a posebice u ugostiteljstvu kao mehanizam nagrađivanja osoblja za trud preko cijene usluge. U praksi, restoranski gosti koji uslugu plaćaju karticom, napojnicu ostave u gotovini, ako je imaju. Kako se gotovinom sve manje barata, tko nema novčanicu ili kovanicu, konobaru ne ostavlja ništa, makar bio zadovoljan uslugom, jer napojnica nije obvezna.
Bez gotovine nema ni 'baje'
- Koliko je gost zadovoljan, toliku će vam napojnicu ostaviti: 10, 20, 30 kuna,... Mislim da su moji zaposlenici zadovoljni. S obzirom da je sve manje gostiju koji nose gotovinu, slažem se da im treba olakšati davanje napojnice karticom, a da se na to ne plaća porez, barem u tom iznosu do 10 posto iznosa računa – kaže dubrovački ugostitelj Nikša Grljević.
Svojedobno je jedan ugostitelj objavio tumačenje obrtničke komore po kojem osoblju nakon plaćanja PDV-a i ostalih pripadajućih poreza, prireza i doprinosa, ostaje samo 40 posto zaslužene napojnice.
- Želimo postići ono što imaju ostale države u svijetu da se sasvim normalno može ostaviti neoporeziva, ili minimalno oporeziva napojnica preko kartice. To se kod nas, nažalost, nije moglo napraviti jer se tretirala i bila oporezivana kao osobni dohodak s minimalno 40 posto. U zapadnjačkim državama tvrtke svom menadžmentu dopuštaju tzv. 'tipping', odnosno napojnice, preko kartice. Kad sam bio u Švedskoj, gdje je mnogo 'cashfree' zona u kojima uopće nema poslovanja gotovinom, prilikom plaćanja karticom aparat vam uredno ponudi izbornik za kartično uplaćivanje napojnice u iznosu kojega želite ostaviti. U današnje vrijeme razvoja tehnologije, treba voditi računa o lakšoj bezgotovinskoj i naplati digitalnim valutama – kaže Ante Vlašić, predsjednik strukovne grupe pri Županijskoj gospodarskoj komori i član skupštine Nacionale udruge ugostitelja.
Na svojoj mrežnoj stranici, NUU objavljuje dugoročne ciljeve, među kojima su fleksibilniji uvjeti zapošljavanja kao dopunskog rada, ukidanje parafiskalnih nameta, priznavanje troška reprezentacije u 100-postotnom iznosu te, primjerice, svrstavanje viška i manjka u blagajni u lakše porezne prekršaje.
- Događalo se da u danima velikog pritiska posla 'bakšiš' završi u blagajni, a ako u tom trenutku naiđe inspekcija i utvrdi višak novca, poslodavac je u velikom problemu. Osobno sam bio svjedok da je 'outletu' u jednom hotelu, s dnevnim prometom od 15-ak tisuća kuna, razrezana poveća kazna jer su u blagajni imali 90 kuna viška – prepričava Vlašić.
