Svaki dan slušamo o poskupljenjima struje i kako nas čeka neizvjesna jesen. Pitanje svih pitanja je kako uštedjeti i imati što manje račune. Bivšeg državnog tajnika u Ministarstvu zaštite i okoliša Antu Čikotića i stručnjaka za elektroenergetiku i obnovljive izvore energije dipl. inženjera elektrotehnike Ivicu Buljubašića pitali smo je li izlaz u postavljanju solara na obiteljske kuće, kolika je to investicija i kad postaje isplativa:
Isplate li se kućni solari?
- Postavljanje fotonaponske elektrane na krov objekta predstavlja energetsko rješenje za cjelogodišnje razdoblje. Naravno, s obzirom na to da je proizvodnja elektrane u ljetnim mjesecima oko tri puta veća nego u zimskim, nije realno za očekivati da će elektrana riješiti sve probleme troškova grijanja, ali će sigurno doprinijeti smanjenju troškova. To se osobito odnosi na kućanstva koja kao energent za grijanje imaju klime, podna grijanja, dizalice topline i slične elektro potrošače. Investicija u ovakvu elektranu iznosi okvirno oko 8.000 kuna plus PDV te je, ovisno o orijentaciji objekta i nagibu krova, očekivani povrat investicije oko 6-8 godina bez subvencija. Pri tom je bitno naglasiti da je povrat investicije brži što je elektrana manje snage, no dugoročno gledano, veća snaga znači kumulativno veću isplativost te je prilikom projektiranja potrebno obratiti pažnju na mjesečnu potrošnju i potrošačke navike korisnika kako bi mu se savjetovala optimalna elektrana- kažu sugovornici.
Onima koji se samoinicijativno odluče postaviti solar, ovi stručnjaci savjetuju:
-Cijeli proces počinje izradom projektne dokumentacije koju savjetujemo povjeriti iskusnim projektantima koji će korisniku ukazati na različite opcije elektrana te tehničke detalje kako bi se zaista i izradila elektrana optimizirna za korisnika. S tom se dokumentacijom ishoduju uvjeti HEPa oko priključenja, a ujedno služi i kao podloga za traženje ponuda za izvođenje. Smatram da odabir dobavljača putem online obrasca ne može nikako dati najoptimalnije rješenje, ali može poslužiti kao okvirna procjena investicije. Svaka površina koja je osunčana većim dijelom dana je pogodna za postavljanje fotonaponskih modula. Idealna orijentacija je naravno jug, a usmjerenost modula prati nagib krovnih ploha ako se radi o kosom krovu. Ako se radi o ravnom krovu, moguće je fotonaponske module slagati ili prema jugu ili u smjeru "istok-zapad". Ovisno o lokaciji, zoni vjetra i sl. predlaže se koja je opcija povoljnija te se proračunava kolika je težina utega potrebna da se elektranu "pritisne" jer je kod ovakvih krovova probijanje izolacije nedopustivo - odgovaraju nam.
Dostupno svim kreditno sposobnim
Na pitanje koliko su građani zainteresirani za ovakvu vrstu vrstu obnovljivog izvora energije odgovaraju da je interes u posljednje vrijeme sve više raste:
- Kroz razne natječaje, kao i najavljeno ukidanje PDVa na fotonaponske module moguće je racionalizirati financiranje. Procedura oko ishođenja dozvola za kućanstva je pojednostavljena maksimalno, te se uglavnom brzo i realizira. Naša su iskustva takva da je potrebno maksimalno oko 3 mjeseca, a često i manje od same ideje do finalne realizacije. Također, apsolutno svako kućanstvo koje je postavilo fotonaponsku elektranu, višak proizvedene energije bez ikakvog problema predaje u mrežu i za to dobije naknadu prema Ugovoru. Inače, mi smo malo "spori" u prihvaćanju novih ideja i nismo dovoljno kao nacija educirani po pitanju investicija, pa tako ni ove. Fotonaponska elektrana, s obzirom na svoju dugotrajnost i garanciju, predstavlja jedno od najsigurnijih ulaganja, a ujedno ima i velike godišnje prinose kad uspoređujete s drugim oblicima ulaganja. Kad pogledate neke sjeverne zemlje, vidjet ćete koliko je objekata pokriveno fotonaponskim elektranama, a u daleko su nepovoljnijoj insolacijskoj zoni od nas. To je postignuto velikim dijelom zahvaljujući educiranosti te ekološkoj i energetskoj osviještenosti stanovništva, ali naravno, jednim dijelom i financijskom snagom pojedinca. Danas, kada su samo sunce i zrak besplatni, zaista je nepotrebno dodatno pojašnjavati benefite ulaganja u ovu investiciju. To je pametno ulaganje za one koji to mogu priuštiti. Svi kreditno sposobni ljudi mogu uzeti mali kredit na 10 godina. Rata zelenog kredita će biti duplo manja od uštede i ušteda je vidljiva odmah - kažu stručnjaci koje pitamo mogu li se i u kojem omjeru dobiti sredstva Europske unije i je li naša država dovoljno stimulira ljude na korištenje obnovljivih izvora energije:
- EU trenutno financira najčešće sa 40 posto ovakve investicije, ovisno o lokaciji, a Županijski natječaji određuju fiksne iznose financiranja. Nažalost, sredstva za ovu namjenu su definitivno premala s obzirom na interes i smatram da bi ovakvi Natječaji trebali biti konstantno otvoreni za prijave. Metoda "najbržeg prsta" svakako pri tom nije najoptimalniji način dodjele sredstava, pogotovo za ljude koji nemaju pristup brzom internetu. Također, jedan od učinkovitih načina kako bi se dodatno stimuliralo građane da ulažu u fotonaponsku elektranu bi bio da se vlasniku dviju ili više nekretnina omogući da na jednoj od nekretnina, npr vikendici, proizvode električnu energiju, a na drugoj, npr. stanu u stambenoj zgradi u kojem žive, da je troše - ističu sugovornici koji se osvrću i na druge mogućnosti uštede energije u kućanstvu:
Nema više rasipanja energije
- Slijedi nam borba za svaki kilovat sat! Do sada smo se rasipali. Veliki broj građana ne servisira klimu, ne čisti filtere i ne dopunjuje freon a tu su osjetne uštede. Koliko nas očisti usisavačem prašinu i naslage s stražnje strane frižidera? Koliko uređaja gori nepotrebno? Fotonaponska elektrana predstavlja najbolji mogući način uštede jer je za očekivati smanjenje godišnjih računa za 80 do 90 posto. Ovaj postotak ovisi, kako smo ranije spomenuli, o tipu i snazi elektrane, ali ne treba zanemariti i korisničke navike. Naime, gledano neko klasično kućanstvo, u zimskim mjesecima svakako je poželjno bez obzira na postavljenu elektranu trošiti struju u niskoj tarifi jer zbog relativno male proizvodnje sva proizvedena energija će ionako biti potrošena. U ljetnim mjesecima, potrošnju treba bazirati na skupoj struji. Već s ovim kombiniranjem se može dodatno uštedjeti oko 10 posto. Od većih investicija koje naravno daju i veće uštede su zamjena zatvora, postavljanje fasade, zamjena neučinkovitih uređaja, korištenje optimalnih programa pojedinih kućanskih uređaja, postavljanje LED rasvjete, gašenje potrošača koji se ne koriste u pojedinom trenutku, kao recimo svjetlo ili televizor u sobi u kojoj se ne boravi - savjetuju nam Čikotić i Buljubašić.
Zanima nas i odgovor na pitanje koliko energije možemo uštedjeti ako promijenimo otvore na kući i postavimo novu izolaciju:
- Ova investicija je inicijalno prilično skupa no predstavlja jedan od ključnih elemenata u uštedi. Pri tome treba uzeti u obzir dugotrajnosti ove investicije pa je time i njena isplativost lako shvatljiva. Primjer, ako u kući bez izolacije isključite grijanje tijekom noći, ujutro ćete se probuditi sa 5-7 stupnjeva nižom temperaturom u stanu. Ukoliko kuća ima izolaciju, maksimalno 2 stupnja ćete imati gubitak. Za nadoknaditi tu razliku je potrebna nemala količina energije. Ili korištenje grijanja bez prekida. Rekuperatori i prisilna ventilacija nažalost nisu zaživjeli u Dalmaciji, a prvo pitanje u Njemačkoj kakva se kupuje kuća je kako je riješena ventilacija koja nije samo pitanje velike uštede nego i pitanje zdravlja i kvalitete zraka u kući koja je narušena s PVC prozorima koji dobro brtve - otkrivaju nam stručnjaci koje pitamo i gdje najčešće griješimo kod kuće kad je posrijedi rasipanje energije?
- Prvenstveno ako ostavimo trošila uključena u prostorijama u kojima se ne boravi, npr TV, rasvjeta, računalo i sl. To je bespovratno potrošena energija. Druga greška je neprimjereno korištenje uređaja za grijanje i hlađenje: racionalizacija za samo stupanj do dva može dovesti do uštede energije od 5 do 15 posto. Ostalo su manje uštede, npr korištenje adekvatnih programa perilica rublja i posuđa. Čišćenje klima i frižidera koje smo spomenuli. 8. Bez solara i adekvatne izolacije stambenog objekta, kako možemo uštedjeti energiju? Osim rasipanja energije kako sam pojasnio u prošlom pitanju, kao prvu mjeru bih savjetovao paljenje bojlera za pripremu tople vode tijekom niske tarife, ukoliko je dovoljno kapacitiran za vaše potrebe. Ionako nije mudro držati bojler upaljen dok se tuširate zbog mogućnosti strujnog udara ako zaštita ne proradi. Sljedeća mjera je zamjena energetski neučinkovitih i zastarjelih kućanskih aparata i zamjena žarulja sa žarnom niti LED žaruljama. Razmislite o dizalicama topline kao alternativnom načinu grijanja umjesto plina, nafte, drva i slično - zaključuju ova dvojica priznatih elektroenergetičara.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....