Cijene u Hrvatskoj su u veljači rasle znatno više od ostatka EU. Što nas tek čeka u sezoni?

Inflacija u eurozoni blago je oslabila i u veljači, kliznuvši na 2,6 posto, a Hrvatska se izdvajala najvećim rastom potrošačkih cijena, pokazali su u petak preliminarni izračuni europskog statističkog ureda. 

U siječnju godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je 2,8 posto.

U prosincu prošle godine rast cijena bio je ubrzao prvi puta od proljeća, dosegnuvši 2,9 posto, zbog izrazitijeg poskupljenja hrane.

Na mjesečnoj razini cijene su u eurozoni u veljači porasle za 0,6 posto. U siječnju bile su se smanjile za 0,4 posto u odnosu na prosinac.

Svježa hrana poskupjela je u veljači za 2,2 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, znatno blaže nego na početku godine kada je bila čak 6,9 posto skuplja nego prije 12 mjeseci.

Protuteža blažem poskupljenju hrane bio je osjetno blaži pad cijena energije, za 3,7 posto u odnosu na prošlogodišnju veljaču. U siječnju bila je jeftinija za 6,1 posto nego na početku 2023.

Kada se isključe energija i svježa hrana, godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila je u veljači 3,3 posto i bila je niža za 0,3 postotna boda nego u siječnju, odražavajući blaže poskupljenje industrijskih dobara.

Skok u Hrvatskoj

Hrvatska je u veljači, po podacima Eurostata, bilježila najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini, mjeren HICP-om, za 4,8 posto, po istoj stopi kao i u siječnju.

Na mjesečnoj razini cijene mjerene HICP-om porasle su u Hrvatskoj u veljači za 0,3 posto. U siječnju bilježile su isti postotni pad.

Indeks potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku pokazuje pak da su cijene u Hrvatskoj u veljači porasle za 4,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. Na mjesečnoj razini uvećane su po DZS-u za 0,2 posto.

Skupina zemalja eurozone s najizrazitijim rastom potrošačkih cijena u veljači na godišnjoj razini, mjerenim HICP-om, uključuje i Estoniju i Austriju, sa stopama inflacije od 4,4 odnosno 4,2 posto.

Najblaže su pak u veljači na godišnjoj razini porasle cijene u Latviji i Italiji, za 0,7 odnosno za 0,9 posto.