Svi ugostitelji dužni su s plaćom za svibanj 2024. isplatiti povećanje plaće zaposlenim radnicima. Za najniža radna mjesta to povećanje iznosi i 20 posto!
Ta obveza proizlazi iz odluke ministra rada koji je proširio primjenu Kolektivnog ugovora, a gdje osnovna plaća ovisi o složenosti poslova u ugostiteljstvu u četiri skupine: za jednostavne poslove kao što su na primjer sobarice najniža bruto plaća je povećana na 840 eura bruto, za manje zahtjevne poslove pomoćnih konobara, kuhara, slastičara i drugih najniža bruto plaća je 850 eura, za zahtjevnije poslove konobara, kuhara, slastičara, recepcionara sada iznosi 880 eura bruto te za vrlo zahtjevne poslove kakvi su kuhar specijalist i drugi slični specijalistički poslovi 980 eura bruto. To su minimalne plaće, ali poslodavci na razini poduzeća mogu odrediti veće iznose. Na osnovnu plaću radnik ima pravo i na dodatak u visini od 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža, pravo na uvećanje plaće za sate odrađene nedjeljom i blagdanom za 50 posto, za rad noću uvećanje od 30 posto, a te 50 posto više za prekovremeni rad. Isplate plaća i dodataka nadzire Državni inspektorat.
Ipak, novo povećanje plaća nije u jednakom omjeru obuhvatilo sve kategorije radnih mjesta u ugostiteljstvu.
Eduard Andrić, predsjednik Sindikata zaposlenika turizma i usluga kaže kako je situacija na tržištu rada u ugostiteljstvu svake godine sve gora, a stranih radnika svake godine ima sve više.
- Minimalna bruto plaća podigla se na 840 eura, za 20 posto, jer su poslodavci došli u poziciju da moraju podignuti plaću ovim najjednostavnijim poslovima. Onda su pribjegli tome da umjesto da plaće dignu i svim ostalim radnicima na onim najsloženijim poslovima za neki kvalitetan postotak, išli su na to da su mijenjali koeficijente pa smo došli u poziciju da su se jedan recepcionar ili glavni kuhar približili plaćama tim najjednostavnijim poslovima na svega 1:2. U ovoj situaciji to je alarmantno jer ćemo izgubiti i te kvalitetne ljude. Strategija razvoja hrvatskog turizma predviđa da mi imamo kvalitetan turizam, no ne može se ići na to bez kvalitetne radne snage – govori predsjednik STUH-a Andrić.
U nedostatku potrebne radne snage na početku sezone poslodavci u ugostiteljstvu najčešće ove niske bruto plaće nadoknađuju neoporezivim primicima i napojnicama koje su neoporezive do 3360 eura na godinu, isplatom neoporezivih naknada za prehranu, za rezultate rada, neoporezive godišnje nagrade pa sve do isplate dijela plaća ‘na ruke‘. No to nije rješenje smatra Sindikat:
- Neoporezivi iznosi sada su se popeli iznad 3000 eura, pa poslodavci sada to koriste i neoporezive iznose ljudima podijele kroz četiri pet ljetnih mjeseci da bi ih zadržali. Ljudi ne razmišljaju da će kada odu u mirovinu s njom neće moći kupiti ni papar jer taj dio isplata ne ide u Mirovinsko. Zbog toga stalno u pregovorima s Hrvatskom udrugom ugostiteljstva insistiram da moramo naći načina da se podignu plaće. Kupovna moć naših građana upola je manja nego u Sloveniji, od Austrije 2,5 puta manja, a od Njemačke 2 puta manja, pa je normalno da naši ljudi odlaze iz Hrvatske – govori Andrić i dodaje kako i Vlada treba napraviti pomak kroz svoje politike.
- Činjenica je da radnu snagu moramo uvoziti, to je neosporno, ali moramo pri tome voditi računa o kvalifikacijama tih ljudi za mjesto na koje ga se prima, da se provedu tečajevi. Uvozimo često radnike koji nisu radili u ovoj djelatnosti i ne poznaju naš jezik, a mnogi niti engleski. Tu vidim velike probleme. Naši ljudi kada idu raditi u Njemačku moraju proći određene tečajeve. Pomoćna radna snaga koja nije u doticaju s gostima možda i ne moraju znati hrvatski, ali vidim da u odnosima s našim domaćim radnicima često dolazi do sporova jer često ne znaju prenijeti što trebaju napraviti, pa rade krivo. To je veliki problem, a još je veći kako onda zadržati našu domicilnu stručnu radnu snagu? – govori Andrić. I početak ove sezone na dubrovačkom području pokazao je kako su poslodavci dugo čekali na radne dozvole za stranu radnu snagu, pa je kaže Andrić u Dubrovniku a početku sezone nastala i ‘rupa‘ u dolasku stranih radnika.
– I tu se sve slomilo preko naših domicilnih radnika koji su i inače u nepovoljnijem položaju od stranih sezonaca. Naš sezonac ima istu plaću kao stranici, a nerijetko i manje jer ovi imaju osiguran besplatan stan i hranu, a često ih mijenjaju jer oni nisu sposobni odraditi neki posao kao naši. Zato smo s poslodavcima ponegdje dogovorili da našim ljudima na kraju sezone ipak daju neku stimulaciju povrh dogovorenoga ranije. Čisto da se ljudima prizna trud i rad i u obučavanju ovih stranih sezonaca – govori Eduard Andrić predsjednik STUH-a.
Prema Zakonu o minimalnoj plaći, neisplata tako određenih plaća prekršaj je za koji je zapriječena novčana kazna od 13.272,28 eura za svakog radnika, pa i stranog radnika zaposlenoga preko agencije za zapošljavanje.