Hrvatske ‘čarteraše‘ koji drže trećinu svjetske flote kriza zbog pandemije bacila na koljena

Hrvatska je u charter biznisu svjetska velesila, naše tvrtke imaju 35 posto ukupne svjetske flote za najam jedrilica i katamarana, a koronavirus kriza bacila ih je na koljena. Umjesto početka sezone iznajmljivanja plovila travanj su počeli traženjem pomoći kako bi premostili sadašnju situaciju i to najprije od ACI-a. Desetak charter tvrtki koje su korisnici usluga ACI marina zatražili su naime, pomoć za prevladavanje krize, koja će ovisiti o tome kada bi, otvore li se granice, njihova flota mogla zaploviti. Čarteraši kao i cijeli turistički sektor trpe prestanak bookinga, svakodnevne otkaze rezervacija uz pritisak klijenata da se izvrši povrat djela sredstava.
 

Tri scenarija

„Charter tvrtke su doslovno na koljenima, redom se otkazuju Ugovori o radu zaposlenicima, smanjuju se plaće te stopiraju sva daljnja plaćanja. Nitko od nas nije bio pripremljen na sličnu situaciju, te je svima ugrožena likvidnost. Svima su se zaustavile uplate, strepimo za sudbinu tvrtki i radnika“, pišu među ostalim vlasnici charter tvrtki u pismu u kojem traže revidiranje ugovora za godišnje vezove s ACI d.d. na način da se privremeno ukine dodatak za charter plovila na cijenu veza od 20 posto.
Predlažu plaćanje 20 posto cijene po isteku ugovora o godišnjem vezu za 2020./2021. te u slučaju da se sezona uopće ne realizira, da navedeni iznos predstavlja cijenu godišnjeg veza. U tom slučaju i za vrijeme trajanja „povlaštene cijene“ veza korisnici ne bi koristili struju i vodu u marini kako se marinama ne bi akumulirali dodatni troškovi.



Tri su scenarija u slučaju da se sezona ipak realizira: počnu li gosti unajmljivati plovila, najranije 1. srpnja tada do 31. prosinca svi charter korisnici vezova moraju nadoplatiti iznos za godišnji vez do 80 posto  aktualne cijene veza po ACI cjeniku umanjeno za charter naknadu 20 posto. U slučaju da gosti počnu dolaziti u Hrvatsku i unajmljivati plovila, najranije 1. kolovoza tada do 31.12. svi charter korisnici vezova moraju nadoplatiti iznos za godišnji vez do 60 posto  aktualne cijene veza po ACI cjeniku, a ako sezona počne 1. rujna tada do 31. prosinca svi charter korisnici vezova moraju nadoplatiti iznos za godišnji vez do 40 posto aktualne cijene veza po ACI cjeniku.

- Kada bi radili presjek ove godine to bi bila velika nula – govori Mario Knego iz jedne od najvećih hrvatskih charter tvrtki Euromarine. On kaže kako je dio hrvatske flote financiran kreditima ili leasingom i da je svaka tvrtka od svojih poslovnih banaka već tražila moratorij na njih. Charter tvrtke ove godine, ostane li ovakva situacija neće biti mogućnosti platiti svoje vezove. Možda bi država kao većinski vlasnik lanca marina ACI mogla napraviti određeni ustupak na način da se ACI oslobodi plaćanja koncesija i određenih drugih davanja kako bi oni eventualno mogli napraviti ustupak dugogodišnjim partnerima. ACI je charter tvrtke oslobodio plaćanja zakupa poslovnih prostora i pokazao da je spreman pomoći u situaciji koja je sada. Međutim, troškovi veza u marinama su najveća stavka u poslovanju charter tvrtki i bez značajnog cjenovnog ustupka za vrijeme trajanja pandemije neće ih biti u mogućnosti podmiriti – kaže Knego.


 

I marinama teško

Charter tvrtke u međuvremenu su od ACI-a dobili odgovor da ukidaju charter- naknadu od 20 posto te da im se odobrava plaćanje vezova u četiri rate, no u tvrtki Euromarine dijele mišljenje kolega kako taj ustupak nažalost, nije dovoljan da bi charter industrija opstala. Marine neće potpuno ostati bez prihoda jer nisu na vezovima samo charter tvrtke. Privatni vlasnik platit će svoj vez za svoj brod, kažu čarteraši, a charter tvrtke trebaju za svojih desetak, dvadesetak brodova platiti 50 ili 60 tisuća eura što će teško će moći i praktično će prestati s poslovanjem. A ako tvrtka propadne i ostavi u marini 15 brodova što će ACI s njima?

Pokrene li se svjetski turizam, dodaje Mario Knego, domaće nautičko tržište zbog položaja svakako biti u prednosti pred konkurencijom koje su isključivo aviodestinacije.
- Prednosti Hrvatske u odnosu na konkurenciju Grčku i Tursku, najvećim dijelom je ta da smo i auto destinacija stoga je za očekivati da će naši tradicionalno najbrojniji nautičari, Nijemci, Austrijanci, Slovenci biti prvi koji će ploviti kod nas. Uspostava avionskih letova na koje smo navikli u bliskoj budućnosti je neizvjesna, a vjerovatnost je da će dio avionskih kompanija prestati sa poslovanjem stoga unajmiti brod na Krfu, Rodosu u Grčkoj ili Marmarisu u Turskoj će biti teško unaprijed planirati. Hrvatska predstavlja velesilu u toj turističkoj niši i bila bi velika šteta da dođe do velikog poremećaja. Istraživanja su pokazala da su nautičari daleko veći potrošači od klasičnog turista. Smatramo da nikome nije u interesu da marine ostanu pune vezanih brodova za koje vlasnici - charter tvrtke nisu u mogućnosti platiti zakup vezova u punom iznosu kao sada. Isto tako niti banke i leasing kuće sa plovilima za koje tvrtke nemogu servisirati rate kredita – mišljenja je Knego.

Svjesni su u čarter biznisu da i ACI i druge marine imaju svojih problema zbog čega je nužan kompromisom u kojem bi i charter tvrtke i marine u jednakom omjeru podijelile rizik krize. Dok vape za pomoć od matičnih marina svjesni su da i one imaju troškove jednake onima prije krize, pa time i problem likvidnosti. Stoga podržavaju njihov zahtjev prema Vladi da marine budu oslobođene fiksnog troška koncesije za 2021. koji dospijeva u ovoj godini, i varijabilnog dijela na 2020. kako bi imali prostora za daljnje ustupke prema charter tvrtkama i pomogli u očuvanju ove industrije. Udruženje marina pri HGK naime, traži od Vlade da se donesu mjere potrebne za spas nautičkog turizma i osim oslobađanja koncesijske naknade za 2020. i 2021. godinu i da se marinama omogući korištenje Vladinih mjera subvencioniranja plaća zaposlenih obzirom da marine tek počinju s poslom za ovu godinu i ne mogu za ovu godinu pokazati nekakav pad prihoda. Također traže i niži PDV kao turistička djelatnost.