Nakon turističke sezone uspješnije od očekivane i vijesti kako je Hrvatska u trećem kvartalu bila vodeća u Europi po stopi rasta BDP-a, očekivalo bi se da godinu okončamo opušteni i u optimizmu. Ima li razloga za to, odgovara Ivan Jelčić, ekonomski stručnjak i predavač na Sveučilištu u Dubrovniku.
- S obzirom da nam je BDP dosta niži nego u ostatku Europe i da smo na začelju po standardu, u postotku je lakše dostići porast, ali i to je nešto. Unatoč katastrofičnim predviđanjima zbog pandemije, turistička sezona je bila bolja od očekivane. Međutim, i dalje nismo dostigli pretpandemijske rezultate – komentira Jelčić.
Greške koje se ne smiju ponoviti
Europska komisija za Hrvatsku predviđa nastavak rasta BDP-a od 5,6 posto u 2022. godini. Na krilima ovogodišnjeg uspjeha, turistički sektor neće dopustiti da im se ponove pogreške poput zatvorenih hotela i nespremnosti radne snage, ali upravo je ta gospodarska grana najosjetljivija u krizama. Optimisti najavljuju otvaranje Pelješkog mosta, no Jelčić u to ne vjeruje.
- Ako uspiju okončati sve radove, svaka im čast, ali nisam optimističan kad su u pitanju radovi na pristupnim cestama. Dubrovnik će i dalje ovisiti samo o turizmu i tu se, nažalost, nema što mnogo dodati, a upravo zbog toga su i predviđanja nezahvalna. Čim se krene govoriti o kraju pandemije, pojavi se neki novi soj, dio država se zatvori, druge ne preporučuju putovanja, sve su to potencijalni problemi. Što god prognozirali, može biti promašaj! Međutim, valja se pripremiti i računati na to da se ljudi cijepe i imaju želju za putovanjem, a pritom treba analizirati koliko je ova dugotrajna pandemija utjecala na naše i na gospodarstva emitivnih tržišta. Da ne treba pretjerivati u optimizmu govori nam primjer Velike Britanije. Dubrovački turizam uvelike ovisi o britanskom tržištu, a vidimo da je EasyJet, koji nam je doveo najviše turista u grad, u velikim problemima, otkazao je brojne linije pa i dobar dio letova za Dubrovnik. Samo zbog nedostatka letova može se očekivati pad broja turista iz te zemlje – kaže sugovornik.
Dojam je da se ove godine u dubrovačkom turizmu svatko snalazio kako zna i umije, podcijenili su sezonu pa su se kapaciteti nudili po nižim cijenama što je dovelo do manipulacija usred ljeta kod privatnih iznajmljivača.
Val poskupljenja
Državni zavod za statistiku objavio je rezultate ankete o potrošnji kućanstva u 2019. Godišnji izdaci po kućanstvu bili su 93.522 kune, od toga za hranu i bezalkoholna pića 24.538 kuna, za stanovanje i energente 14.510 kuna, za prijevoz 14.815, itd. Sad je stanje već drugačije, a trebamo li strahovati od inflacije, daljnjeg poskupljenja energenata i poremećaja u opskrbi?
- Očigledno dolazi do vala poskupljenja energenata, a promatramo li to u lokalnom okviru, ispada da je Dubrovnik, koji se električnom energijom opskrbljuje iz elektrana, u povoljnijoj poziciji od sjevera Hrvatske gdje se primarno griju na plin koji strašno poskupljuje. Ova situacija ukazuje na važnost ulaganja u obnovljive izvore energije kojima ne ovisimo o drugima i za koje imamo potencijala. Poskupljuju plin i nafta, a vidimo što se događa u dijelu naše države, u Njemačkoj i drugim europskim zemljama koje su ovisne o plinu s istoka Europe – napominje Jelčić.
Lanci opskrbe, osobito u tehnološkom sektoru, ne pokazuju znakove oporavka, kaže sugovornik govoreći o očekivanjima daljnjih poskupljenja koja pogađaju stanovništvo. Cijene, kaže Jeličić, možda neće drastično rasti, ali neće biti stabilne kao u pretpandemijskom desetljeću.