- Za pčelarstvo ovoga kraja tako loša godina kao što je ova, nije bila u zadnjih 50 godina, kaže nam Ivan Lopina, predsjednik Pčelarskog društva Dubrovačko primorje Majkovi koje okuplja pčelare s područja od Imotice do Brgata.
- Uopće nisam imao meda. Znači, urod je podbacio sto posto, med se uopće nije vrcao. U minusu sam ove godine. Morao sam kupovati šećerne pogače da mogu prehraniti pčele kako bi preživjele. U protivnom ostao bih i bez pčela. I ovako sam ostao bez nekoliko slabijih zajednica. Uglavnom je loše – kaže Lopina i dodaje kako ne zna pčelara na našem području koji ovog ljeta nije morao prehranjivati pčele što proteklih godina nije bio slučaj.
Krivac za izostanak ‘mednog uroda‘ su vremenske (ne)prilike odnosno klimatske promjene koje su sve izraženije. Travanj i svibanj bili su izrazito suhi pa biljke, iako su cvjetale, nisu izlučivale nektar koji pak ovisi o vlažnosti zemlje. Zbog toga nije bilo unosa, pa su pčele ljeti potrošile svu zimsku zalihu hrane. ‘Pretpaša je zakazala, skupljanje nektara u svibnju je bilo mizerno‘, tvrdi pčelar iz Dubrovačkog primorja. Sve to dovelo je do situacije da domaćeg meda nema ni za lijeka, a i ono što se nađe je po zlato.
- Cijena je sigurno porasla ali to je i odraz inflacije. Ako netko i ima kilo meda, cijena se kreće oko 100 kuna na našem području. Može biti i više, ovisno od pčelara do pčelara. Neki su cijenili i 150 kuna kilo. A do ovog proljeća, tko je imao zalihe od lani, to se sve prodavalo oko 80 kuna po kilogramu meda – ističe Lopina.
Na pitanje kad očekuje med iz svojih košnica, sugovornik odgovara:
- Možda krajem listopada. Ovisi kakvo će vrijeme biti, netko možda uspije ‘uhvatiti‘ jesenjeg meda i opet do svibnja dogodine ne možemo računati da će se vrcati med. Od početka listopada se nešto počelo skupljati, samo se nadam da će pčele donijeti dovoljno u košnicu za svoje potrebe da mogu prezimiti. Sve je još na dugome štapu.
U obitelji Butjer koja se pola stoljeća bavi pčelarstvom, nešto meda je bilo, ali kako ga nije bilo dovoljno, zbog rasta cijena baš svega, i cijena meda je išla naviše.
- Cvjetni med prodavali smo 120, a od kadulje iz Smokovljana 150 kuna po kilogramu. I bez problema smo prodali jer imamo svoje stalne mušterije – kaže nam Josipa Butjer.
I ona će kako je problem nedostatka ove ‘zlatne tekućine‘ jako sušno ljeto pa je i cvjetnog praha bilo jako malo.
- Urod je bio jako mali, niti 30 posto od prošlogodišnjeg uroda. Kad pčelar živi samo od uroda i ovisi o tome to je stvarno grubo. To vam je kao da idete na posao svaki dan, a dobijete plaću samo za tri mjeseca u cijeloj godini. I ono što je cvjetalo nije medilo, vrijeme jednostavno nije dalo uroda – pojašnjava nam Josipa pa dodaje kao je proteklih dana pala značajna količina kiše pa će ‘vidjeti hoće li što meda biti u jesen‘.
- Sad je počeo cvjetati vrijes, bijeli i crveni, ali sve ovisi hoće li medit. Pod jesen akobogda da bude što vrijesa u Primorju. Sada bi trebala početi cvjetati planika, jest gorka ali je to jako tražen i zdrav med. Opet pitanje je hoće li i ona medit. Sve je to lutrija – kaže nam pa dodaje kako su i oni imali gubitaka, dvije košnice ‘što nije puno‘. Mogli su iz košnica izvaditi još 200 kilograma meda i prodati ih ali ‘ako pčeli digneš sve što onda?‘ Pčela mora imati prirodnu hranu za sebe kako bi preživjela i razvijala se, pojašnjava nam. Pravi pčelar pčelinjoj zajednici ostavlja zalihe hrane i u najboljoj i u najlošijoj godini. A ova je, nažalost, bila jedna od lošijih. Zbog čega je i sveprisutna nestašica domaćeg meda. Kako će ljubitelji pčelinjeg proizvoda zadovoljiti svoje potrebe za ovom slatkom a iznimno zdravom namirnicom, čini se teško. Čak i po cijeni znatno većoj od lanjske.
