Knjiga “Dizajn i menadžment mrijestilišta školjkaša” doprinos je četvoro hrvatskih znanstvenika unapređenju proizvodnje malostonske kamenice

Nedavno je u izdanju Fakulteta prirodnih znanosti” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli objavljen udžbenik “Dizajn i menadžment mrijestilišta školjkaša”, zajednički rad četvoro autora - Ane Gavrilović, Jurice Jug-Dujakovića, Ane Ljubičić i Nevena Iveše, koji su, zahvaljujući vlastitom iskustvu opisali uzgojne postupke u proizvodnji mlađi školjkaša u mrijestilištu. Iako je knjiga primarno namijenjena studentima prirodnih i biotehnoloških usmjerenja, autori se nadaju da će koristiti sadašnjim i budućim uzgajivačima i poduzetnicima koji su dovoljno dalekovidni da sagledaju potencijal školjkarstva u Hrvatskoj.

U knjizi su detaljno korak po korak uz brojne ilustracije opisane sve aktivnosti i oprema potrebni za održavanje optimalnih uvjeta uzgoja. Tako ovaj udžbenik, uz opis organizma školjkaša, predstavlja potpuni vodič za izgradnju i proizvodnju mlađi školjkaša u kontrtoliranim uvjetima mrijestilišta kao zatvorenog objekta i prvi je takav u Hrvatskoj.

Dan svetog Josipa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji poznat je i kao “Dan malostonske kamenice”, početak ranoproljetnog doba kada je kamenica najpunija i najukusnija. Proslava ovog dana u Stonu ponovo nas je podsjetila na ovaj nedovoljno iskorišteni kulinarski reusurs. U svijetu postoji više vrsta kamenica, a ova vrsta koja se uzgaja u Jadranu - europska plosnata kamenica, poznata je kao najcjenjenija delikatesa. Zaštitni je znak stonskog područja još od rimskog doba, a od listopada 2020. naziv “Malostonska kamenica” zaštićen je oznakom izvornosti na razini Europske unije, čime je i službeno postala 28. hrvatski proizvod zaštićenog naziva.

Autori spomenutog udžbenika ističu kako je potražnja ove delikatese, koja je odavno trebala postati jedan od zaštitnih znakova naše kulinarske ponude, već je godinama veća od proizvodnje te su i raniji hrvatski strateški planovi za razvoj akvakulture uključivali mjere za povećanje njezine proizvodnje. Nažalost, za to usprkos dugogodišnjoj tradiciji, postoji nekoliko prepreka. Prva i najvažnija je nesigurna opskrba nasadnim materijalom za postojeće farme kamenica, a nove je bez toga teško i zamisliti. Osnova je svake uspješne biološke proizvodnje osiguranje dovoljne količine kvalitetne mlađi, koja se u hrvatskom uzgoju kamenice još uvijek zasniva na sakupljanju ličinaka i mlađi iz prirodne sredine. To uvelike spriječava strateški planirano povećanje proizvodnje, jer je ono ograničeno i nepredvidivo zbog nesigurne količine i kvalitete proizvoda, kao i nemogućnosti sigurnog snabdijevanja tržišta predvidivom količinom i jednakom kvalitetom tijekom cijele godine. Iako je ovaj problem posebno uočljiv u uzgoju kamenice, slična je situacija s nekoliko vrsta kućica, posebno s brbavicom, te s jakopskom kapicom. Sve je navedeno dovelo do potrebe za razvitkom tehnologije mrijesta i izgradnjom mrijestilišta, a upravo je malostonska kamenica bila poticaj i prva vrsta čija je tehnologija mriješćenja uspješno razrađena u MARIBIC-u na Bistrini u okviru projekata koje je financirao Hrvatski institut za tehnologiju još početkom ovog stoljeća. Međutim iako odavno postoji interes uzgajivača, komercijalno mrijestilište još uvijek ne postoji.

Mrijestilišta su objekti u kojima se obavlja mrijest, odnosno oplodnja jajnih stanica morskih životinja, uglavnom riba, školjkaša i rakova. Iako je mrijest osnovna proizvodna aktivnost svakog takvog objekta, u većini se mrijestllišta obavlja i inkubacija oplođenih jaja te daljnji uzgoj ličinaka do faze metamorfoze, kada mladi školjkaš ili riba dobiva oblik i prepoznatljivost odraslog organizma. Tako se prizvedena mlađ onda kao konačni proizvod iz mrijestilišta prodaje farmama kao nasadni materijal za daljnji uzgoj ili se njime, puštanjem u prirodni okoliš, pokušavaju obogatiti prirodne populacije.