Kristijan Pavić: ‘Kvaliteta ljudi, znanje i vizija nautičkog turizma koje imamo daju nam za pravo da gledamo i izvan hrvatskog akvatorija!‘

ACI je na prošlogodišnjim Danima hrvatskog turizma dobio nagradu za održivost ‘Naturally yours’ za projekte kojima se ostvaruje poseban doprinos održivom razvoju turizma u Hrvatskoj. Sigurno ste zadovoljni tim priznanjem.

Veseli kada takva nagrada dolazi u godini u kojoj smo slavili 40 godina ACI-a. I ova dubrovačka marina je nositeljica Plave zastave, a ACI je kroz cijelo svoje postojanje odgovorno se ponašao prema svome okruženju i nautici tako da nas ta nagrada jako veseli. I mene osobno, ali i sve djelatnike ACI-a jer nas je struka prepoznala.

Prošla godina, nakon pandemije, bila je dobra poslovna godina svima pa zasigurno i ACI-u.

Tako je, nakon svih izazova koje smo imali od 2020 do sada, što zbog Covida, što zbog ratnih događanja, to bila prva prava poslovno stabilna godina u kojoj su se svi ti utjecaji kroz aktivnosti na tržištu stabilizirali. Možemo reći da smo se u brojkama vratili na 2019. godinu te da je hrvatska nautika, a prije svih ACI pokazao otpornost takvim utjecajima te da su nautičari prepoznali našu kvalitetu.

Dubrovački akvatorij jedna je od najljepših u Jadranskom moru ali i na cijelom Mediteranu. ACI na ovom području ima nekoliko marina raspoređenih na strateškim mjestima. Kakvi su planovi za ovu godinu, hoćete li na dubrovačkom području graditi nove ili širiti postojeće kapacitete?

Na ovom području u zadnjih sedam godina, koliko sam na čelu ACI-a, uložili smo značajna financijska sredstva. To je doista bilo potrebno. U Korčuli imamo određenih planova, no hoće li se oni realizirati iduće godine, teško je sada reći jer pred nama je postupak produljenja koncesija za sve marine ACI-a. To nam je trenutno prioritet i na tome intenzivno radimo te vjerujem d a ćemo tu u narednom razdoblju kvalitetno riješiti. A koncesija je pretpostavka za bilo kakav investicijski ciklus s obzirom na to da zakonski sve ono što investirate odnosno napravite morate amortizirati do kraja koncesije. Ona nama ističe 2030. godine što je prekratak rok da bi se velike investicije isplatile. Ova industrija u kojoj je ACI lijepo izgleda, no u njoj je jako teško i izazovno vratiti investiciju. Taj beton koji ugradite ispod mora stoji višestruko nego da gradite na kopnu. Tako da planove za neke velike investicije trenutno nemamo, pa tako i za dubrovačku marinu iako joj je u županijskom Prostornom planu povećan obuhvat. No čim se ostvare pretpostavke, dakle produljenje koncesije, krenut ćemo u njezino proširenje. Na Korčuli smo prije par godina kupili prostor autobusnog kolodvora koji je izvan koncesijskog područja ali uz samu marinu i za njega imamo planove rekonstrukcije uz gradnju podzemne garaže obzirom da bez obzira na koncesiju ostaje u vlasništvu ACI-a. Jednako tako imamo i plan za naš prostor koji je u obuhvatu koncesije te smo u fazi dobivanja dozvole da se taj objekt sruši i rekonstruira. Slano je marina puštena u funkciju 2016. pa se nadamo da ćemo uz produženje koncesije dobiti i mogućnost postavljanja dodatnih pontona.

Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-a

Kada će se rješavati pitanje koncesije, jer sasvim sigurno neće se čekati 2030. godina?

Teško je govoriti o stvarima koje su u tijeku, jer nije gotovo dok nije gotovo. Ipak vjerujem da ćemo u prvom polugodištu ili najkasnije do kraja ove godine riješiti produženje koncesije za cijeli sustav ACI-a.

Vratimo se dubrovačkoj marini koja bi se trebala širiti prema Čajkovićima. Hoće li tu biti vezovi za velike jahte?

Ima različitih razmišljanja o rasporedu vezova unutar obuhvata marine, no ono što nam se pokazalo kao veliki izazov i to ne samo u dubrovačkoj marini, jest pitanje charter i vlasničkih plovila. Ta struktura gostiju nije jednakih navika i očekivanja pa ćemo ih pokušati razdvojiti kako bi došlo do povećanja prosječne dužine plovila u cijeloj marini osiguravajući pri tom mjesta za znatno veće brodove, primjerice do 50 metara dužine.

Dužina plovila u nautici iz godine u godinu sve je veća, a samim time povećava se i njihova širina. Dakle marine gube kapacitet koje su imale kada su građene. To je vjerojatno jedan od ključnih problema s kojim se susrećete?

Pogodili ste u srž problema. Prostorno planski marine su definirane prostorom i najčešće nemaju mogućnost širenja, a s obzirom na sve duža i šira plovila, pa tako i katamarane, broj vezova u dubrovačkoj marini u odnosu kada je građena znatno je manji. Stoga je ova zadnja investicija bila u cilju da možemo smjestiti duža plovila.

Nautičari su prepoznali kvalitetu ACi-a

Rekli ste jednom da ACI gleda i van granica Hrvatske. S obzirom na to da ste najveći lanac marina na Mediteranu, imate li kakvih ozbiljnih planova za primjerice, otvaranje marine u Albaniji?

Zašto ne! Prvo moramo kod nas doma riješiti ove stvari o kojima sam vam govorio, no ta vizija apsolutno stoji. Kvaliteta ljudi koji rade u ACI-u i znanje koje imamo je sasvim sigurno više nego dovoljno da možemo iskoračiti na tržište izvan Hrvatske. U ovih 40 godina pokazali smo da pratimo trendove, da imamo znanje, kvalitetu i viziju kako bi nautički turizam trebao izgledati te stoga ne vidim razlog zašto bi se ograničili na hrvatski akvatorij. Tim prije jer je Hrvatska nakon ulaska u Schengen i euro zonu u cijelosti postala sastavni dio Europske unije.

Do nas je Crna Gora koja je iskoračila s dvije mega marine. Svi se pitamo zašto Hrvatska nema takav tip marina? Trebaju li nam uopće?

Prije svega radi se o stambenim kompleksima koji imaju marinu, iako Porto Montenegro ima izuzetno kvalitetnu marinu. Trebaju li nama tave marine, to je pitanje prije svega za prostorno planiranje, odnosno gradove i općine koje imaju takve prostore. Da li takvo nešto žele? Mislim da hrvatski dio Jadrana ima itekakav potencijal da ugosti takvu kvalitetu i veličinu brodova. Projekt koji ACI radi u suradnji s Gradom Rijekom, ACI marinu Rijeka, je nešto na tom tragu i privući će zasigurno mega jahte. S druge strane, ono što je komparativna prednost Hrvatske nad Crnom Gorom je trenutak kada izađete iz marine ili tog kompleksa. Ono što mogu ponuditi Dubrovnik ili Rijeka, bez ikakve namjere da vrijeđam susjede, ipak je nešto zbog čega smo par koplja ispred njih.