Može li nas zračni prijevoz odvesti u ‘Turizam 365‘? Dubrovački vjesnik danas organizira konferenciju o avio turizmu

Utjecaj i uloga avio turizma u produljenju turističke sezone, odnosno ostvarenju ideje o cjelogodišnjem turizmu tema je konferencije koju Dubrovački vjesnik u četvrtak, 26. listopada u 12 sati organizira u Lazaretima.

Uvodničari u temu su mnistrica turizma Nikolina Brnjac, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić, župan dubrovačko neretvanski Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković. O samoj temi raspravljat će direktor komercijalnih poslova Zračne luke Dubrovnik Ivan Maslać, direktor komercijalnih poslova Croatia Airlinesa Slaven Žabo, direktor Zračne luke Mostar Marko Đuzel, direktori županijske Turističke zajednice Julijo Srgota i Tursitičke zajednice Dubrovnik Miro Drašković, direktorica Gospodarskog vijeća Županijske komore Nikolina Trojić i zrakoplovni konzultant Tonči Peović.

Otvoreni novi horizonti

Nadopunjujući se s ponudom Pelješca i Korčule, polako otkrivajući turističke potencijale Neretve, cijela je regija značajno profitirala izgradnjom Pelješkog mosta. Bolja cestovna povezanost županije, njeno spajanje u jednu cjelinu i povezivanje s maticom zemlje, otvorila je hrvatskom jugu nove horizonte; značajno obogatila i diversificirala ponudu kakvu je gostima do sada pružao. No, dvije se ključne okolnosti na hrvatskome jugu nisu promijenile – cijela rivijera i dalje je pretežno avio destinacija, izrazito sezonalnog tipa. Dubrovnik je pritom samo dobar primjer koji u smislu trajanja sezone karakterizira cijeli hrvatski turizam. Na razini Hrvatske, 80 posto noćenja ostvaruje se u razdoblju od lipnja do konca rujna.

Promatramo li turističke destinacije u Bugarskoj, Grčkoj, Cipru, Turskoj, Italiji, Malti, Francuskoj ili Španjolskoj, primijetit ćemo da sezonalnost nigdje nije tako snažno izračena kao kod nas. I svi oni u zimskom razdoblju imaju manji pad nego mi. Jasno je da je lijepo vrijeme i more najjači aduti hrvatskog turizma, pa onda još nautika, kongresni i slični oblici turizma, no potencijal rasta nije samo na Jadranu. Naime, postotci noćenja ostvareni u kontinentalnom dijelu Hrvatske mogu se na prste nabrojati, a i tada treba znati da je od toga polovica ostvarena u Zagrebu.

Izvjesno je da će, zbog udaljenosti od emitivnih tržišta, zračni promet i dalje biti presudan čimbenik, naročito za jug Hrvatske. Ali da bismo ostvarili san o cjelogodišnjem turizmu, potrebno je puno više od doprinosa zračnih prijevoznika i Zračne luke.

Predodređeni za turizam

Želimo li mi zapravo cjelogodišnji turizam, što nas doista sprječava da se odvojimo od klasične sezonalnosti i približimo ideji cjelogodišnjeg turizma o kakvom govorimo već generacijama? Pretjerujemo li kad mislimo da je Hrvatska geografski i prirodnim resursima predodređena za turizam i što su doista upotrebljive prednosti koje možemo ponuditi gostima? Imamo li sadržaja kojeg možemo ponuditi izvan sunca, mora i starina? Jesmo li iskoristili sve prednosti prometne povezanosti u sezoni?

Sve su to teme o kojima će se raspravljati na drugoj po redu konferenciji o zračnom prometu koju organizira Dubrovački vjesnik.