Godina na izmaku u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Dubrovnik bila je najbolja ikad. Prvi put u posljednjih 30 godina broj nezaposlenih u ljetnom dijelu godine pao je ispod 100 tisuća, a u silaznoj putanji je broj nezaposlenih osoba i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje su koncem listopada bile evidentirane 3.503 ili gotovo 300 manje nego u isto vrijeme lani.
Popularni ‘stalni sezonac’
I dok mediji uglavnom prate teme vezane uz zapošljavanje uvezene radne snage, malo tko uopće spominje pogodnosti koje se nude nezaposlenom domicilnom stanovništvu i njegovim poslodavcima.
Predstojnica Područnog ureda HZZ-a Katarina Krile navodi samo dio poticajnih mjera za ‘domaće’, od kojih su ključne za korisnika potpuno besplatne:
- Nama bi bilo najlakše objaviti oglas za slobodna radna mjesta, ali uloga Zavoda na tržištu rada je puno šira kroz različite mehanizme aktivne politike zapošljavanja. Jedna od mjera je samozapošljavanje za nezaposlene osobe koje planiraju otvoriti vlastiti obrt ili d.o.o. U Županiji smo ove godine potpisali 76 ugovora za samozapošljavanje a kod zainteresiranih prevladavaju uslužne djelatnosti poput čišćenja, kozmetičkih i frizerskih salona, razne konzultantske djelatnosti, voljeli bismo da je više proizvodnih, no što je tu je – kaže nam Krile.,. Poticaji za mjere samozapošljavanja u 2023. su zaključeni, novi ‘paket’ kreće dogodine u siječnju. Propisano trajanje mjere je 24 mjeseca, a visina subvencije, ovisno o odabranoj djelatnosti je bila do 15 tisuća eura, odnosno do 20 tisuća eura ako se radi o zelenoj/digitalnoj djelatnosti. Fiksni dio ugovora od 5 tisuće eura novi poduzetnici uglavnom koriste za plaćanje doprinosa, najamninu ili kupnju opreme. Koristi od mjera HZZ-a imaju i poslodavci kroz isplatu potpora za zapošljavanje nezaposlenih iz ranjivih skupina poput starijih od 55, mladih i osoba s invaliditetom, te osoba nezaposlenih dulje od 6 mjeseci. Na posebnoj cijeni za stimuliranje su zelene i digitalne djelatnosti, aktivne su i potpore za mlade pripravnike, a često se koristi i mjera ‘stalni sezonac’, većinom u turizmu, ali može i u poljoprivredi:
- Poslodavci koji žele da im se dobri sezonci vrate, potpisuju ugovor o stalnom sezoncu. Mi smo takvih potpisali 170, za oko šestotinjak radnika jer na jedan ugovor hotelske kuće često prijavljuju više osoba – tumači sugovornica i ističe vaučer za obrazovanje kao još jednu atraktivnu mjeru koju mogu koristiti i zaposleni.
Opuzen najaktivniji
- Riječ je o obrazovanju odraslih za uključivanje na tržište rada, tzv. mikrokvalifikacija kroz kraće obrazovne programe od nekoliko mjeseci. Zainteresirani putem web stranice mogu odabrati obrazovni program iz rubrike digitalni, zeleni ili opći i izravno provjeriti što se kroz njega nudi. U cijeloj Hrvatskoj 139 pružatelja obrazovanja, korisnicima nudi stjecanje punih kompetencija u 348 vještina, a obrazovnih je programa ukupno 950, s tim da postoje isti programi kod različitih pružatelja. Korisnik sve obavijesti vezane uz odobrenje ili nadopunu zahtjeva može pratiti na svom korisničkom profilu u aplikaciji Moj vaučer. Obveza je korisnika program pohađati redovito online ili kroz nastavu uživo, u Hrvatskoj je već odobreno više od 11 tisuća vaučera, u Dubrovačko-neretvanskoj 115. Na jugu kandidati najčešće biraju program za knjigovođe, internetski marketing i brendiranje, asistente za upravljanje projektima i administratore za baze podataka. U pogledu obrazovanja odraslih posebno se aktivirala Srednja poljoprivredna i tehnička škola u Opuzenu s 8 programa, a i Turistička i ugostiteljska škola u Dubrovniku za dogodine sprema dosta ovakvih sadržaja. Želimo i ovim putem pozvati ljude da se uključe u edukaciju koja im može pomoći na tržištu rada jer je za najveći dio ponude potpuno besplatna, a nezaposleni dobiju novčanu pomoć za svaki dan sudjelovanja i putne troškove – ističe Katarina Krile i dodaje kako HZZ-ove mjere obrazovanja postoje i za poslodavce za obrazovanje zaposlenika na radnom mjestu, primjerice oko uvođenja ovih tehnologija, no interes nažalost nije ni približno zadovoljavajući.
Predstojnica HZZ-a ukazuje i na pogodnost profesionalnog usmjeravanja učenika i studenata kroz preporuke za upis u odgovarajuće obrazovne programe:
- Stalan deficit vlada za svim vrstama obrtničkih zanimanja, od pekara do keramičara i fasadera, u građevini je prisutan manjak kadra od meštra do inženjera, a zdravstveni profil tradicionalno je među najtraženijima. Zato su atraktivni programi poput petogodišnje izobrazbe za medicinske sestre i tehničare, a u kategoriji visokoobrazovanih traže se fizioterapeuti, rani predškolski odgoj, farmaceuti, logopedi...naravno tu su uvijek i profesori matematike i fizike, informatike, zanimanja gdje bi svakako trebalo povećati upisne kvote, povisiti stipendije, bodove za prijem u studentski dom – veli Krile.
Ciljanoj javnosti manje poznata, ali itekako korisna, svojevrsna ‘ispostava’ Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Centar za informiranje i savjetovanje u karijeri (CISOK) u Ulici dr. Ante Starčevića 29. Tamo zainteresirani mogu potpuno besplatno riješiti sve nedoumice koje se tiču razvija njihove karijere. Učenici i studenti, ali i ostali građani mogu tako naučiti kako napisati dobar životopis, kako se ponašati na intervjuu za posao, o odnosu u radnoj sredini i slično.
Usluge CISOK-a uključuju pretraživanje informacija o zanimanjima, školovanju i zapošljavanju putem brošura, pretraživanjem interneta...u ponudi su i poseban računalni program za profesionalno usmjeravanje “Moj izbor”, različite radionice, predavanja i treninzi, kao i razgovori sa savjetnikom za razvoj karijere i cjeloživotno obrazovanje.
Fali svih profila
O stranim radnicima na domaćem tržištu znamo gotovo sve, odakle dolaze i u kojim se nedostajućim djelatnostima zapošljavaju. Katarina Krile otkriva kako će u smislu potražnje za kadrovima 2024. biti još izazovnija od ove godine, a u Područni ured Dubrovnik već pristižu prijave potreba za radnicima, dosad kroz 127 oglašenih slobodnih sezonskih radnih mjesta.
- Ove godine je posredstvom MUP-a izdano 9271 dozvola za stranim radnicima, a po potražnji je naša Županija bila na petom mjestu, odmah nakon velikih gradova i Istre. Najveća potražnja je, očekivano, bila na polju turizma i ugostiteljstva, a slijedi graditeljstvo:
- Najviše radnika izvan Hrvatske na naše područje dolazi iz BiH i Srbije, Nepalci su više orijentirani na građevinu, dosta je i državljana Indije i Sjeverne Makedonije, nešto manje Filipinaca, državljana Kosova i Bangladeša...- nabrojila je predstojnica Područnog ureda HZZ-a Dubrovnik i objasnila kako Zavod s Ministarstvom unutarnjih poslova koordinira zapošljavanje uvezene radne snage:
- Primjerice, ako zanimanje nije deficitarno, odnosno nije s područja turizma, ugostiteljstva ili građevine, poslodavac je obavezan napraviti test tržišta rada kako bi se utvrdila raspoloživost traženog kadra među nezaposlenima u RH. Zavod poslodavca kod rješavanja zahtjeva za radnu dozvolu provjerava te ako nema radnih sporova, dugovanja i drugih nepravilnosti, izdajemo pozitivno mišljenje MUP-u koji donosi rješenje, odnosno izdaje dozvolu za boravak i rad – objašnjava sugovornica.