StoryEditorOCM
Turizam i gospodarstvoDozvole za boravak i rad ‘uvezene‘ radne snage podnijela su 863 poslodavaca

Na svaka četiri hotelska kreveta u Dubrovniku radi jedan stranac

Piše Maja Rilović Koprivec
2. svibnja 2023. - 07:33

Na svaka četiri dubrovačka hotelska kreveta, zaposlen je ove godine jedan stranac, radnik za kojega je njegov poslodavac morao ishoditi radnu dozvolu. Policijska uprava dubrovačko neretvanska izdala je ove godine 3726 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja. Većinom su to radnici iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Nepala, Srbije, Indije i Kosova.

Štete za destinaciju

Dozvole za boravak i rad stranaca na području naše županije podnijela su 863 poslodavaca. No čak i uza sav taj uvoz radne snage mnogi poslodavci u turizmu neće uspjeti popuniti sav potreban personal ni do glavne turističke sezone. Hoće li primjer Hotela Cavtat gdje su Remisens Hoteli odlučili početi sezonu u dva velika hotela s po 300 soba sa samo 12 zaposlenih i 47 stranih sezonaca, biti ogledan primjer za ovu turističku sezonu? Tamo su prvi gosti satima čekali na ključeve soba, na večeru, a imali su puno zamjerki i na druge hotelske usluge, sve radi nedovoljnog broja zaposlenih u hotelu. Izgledno je da neće biti jedini koji će tako raditi i ostatak sezone, jer tko od poslodavaca do sada nije riješio pitanje sezonaca neće ga riješiti niti do ljeta. I pitanja zašto se uopće otvaraju hoteli bez personala i koliko će ovakve situacije naštetiti cijeloj destinaciji, postavljat će se očito do kraja sezone.

Nedostatak radne snage je ozbiljan izazov na razini čitavog gospodarstva pa tako i za turizam, i to ne samo u Hrvatskoj već u nizu EU zemalja. Procjenjuje se da će hrvatskom turizmu ove godine biti potrebno oko 60 tisuća sezonskih radnika, od čega 20 tisuća do 25 tisuća domaćih sezonaca i oko 35 tisuća radnika iz trećih zemalja, 10-tak posto više nego prošle godine. Koliko će ostati nepopunjenih radnih mjesta, to je u ovoj fazi teško procijeniti.

- Ako ovako nastavimo, doći ćemo do toga da ovdje neće imati tko raditi. Ljudi koji dolaze trbuhom za kruhom iz Bangladeša, Indije, Filipina uskoro će shvatiti da im je bolje umjesto u Hrvatsku produžiti u Austriju i Njemačku jer su naše plaće počele su nenormalno zaostajati za plaćama u konkurentskim zemljama pa čak i van EU. Hrvatska je na posljednjem mjestu po trošku sata po radniku u ugostiteljstvu i turizmu - navodi predsjednik Sindikata turizma i usluga Eduard Andrić. On ističe i kako granski kolektivni ugovor za ugostiteljstvo ima četiri razreda složenosti minimalne plaće, a da su poslodavci tražili da najjednostavniji posao bude ocijenjen sa 700 eura bruto što je minimalna plaća u RH, a za najveći četvrti razred 900 eura bruto.

image

Eduard Andrić iz Sindikata ugostiteljstva i turizma

Vojko Basic/Cropix

Gdje su standardi rada?

- Koji će recepcionar koji bi trebao govoriti tri jezika imati visoku stručnu spremu raditi za tu plaću? - pita Andrić i kaže kako strani radnici ne mogu u našoj zemlji proizvesti zadovoljnog gosta. Mi moramo dati sve da zadržimo naše domicilne ljude.

- Problem su standardi rada. Mi nemamo standarda rada, a zajedno smo uz pomoć HGK i Ministarstva turizma, davno platili Fakultetu hotelijerstva u Opatiji da izrade standarde rada po uzoru i na druge zemlje uvažavajući naše specifičnosti. U toj knjizi točno piše koliko couverta može poslužiti konobar u hotelu od pet zvjezdica, koliko soba treba očistiti sobarica. Time bi se dovelo do toga da hotel ne može imati četiri zvjezdice ako nema potreban broj radnika na svim tim bitnim radim mjestima. Nažalost, nikada nije došlo do implementacije tih standarda rada u hotele – ističe Andrić.

I poslodavci smatraju da bez ulaganja u radnike nema napretka i slažu se da manjak radne snage dovodi do negativnih posljedica po poslovanje, a u konačnici i konkurentnosti turizma. Direktor Hrvatske udruge poslodavaca Veljko Ostojić:

- Sigurno će se i ove godine ponoviti scenarij iz prošle u kojem velike turističke kompanije koje mnogo ulažu u privlačenje i zadržavanje sezonaca nisu imale velikih izazova s popunjavanjem potrebnog broja ljudi, dok su mali i srednji objekti imali izraženiji problem, a neki i nisu uspjeli popuniti sva potrebna radna mjesta pa su bili primorani raditi u manjem kapacitetu. Tako gube oni, poduzetnici koji se naslanjaju na turizam, ali gubimo i svi mi kroz propuštene prihode državnog proračuna – odgovara Ostojić.

image

Veljko Ostojić Goran šebelić/Cropix

Goran Sebelic/Cropix

Pada konkurentnost

- U HUT-u smo još prije gotovo dvije godine identificirali konkretne mjere koje bi pomogle ublažavanju nedostatka radne snage, da se porezno stimulira sve one koji mogu i žele dodatno raditi u turizmu, te na olakšavanje i ubrzanje procedura kod uvoza radne snage iz trećih zemalja. Ovu sezonu počinjemo s dva vrlo konkretna pomaka na bolje u odnosu na početak prošle sezone, za što zahvaljujemo Vladi RH. Prvi je podizanje poreznog limita za studente bez gubitka porezne olakšice za njihove roditelje. Drugi je omogućavanje da se radne dozvole za strane radnike koji su već ranije radili u Hrvatskoj i koji su prošli kompletnu proceduru, izdaju u roku od dva do tri tjedna – ističe Ostojić.

I hrvatski poslodavci u turizmu slažu se da manjak radne snage dovodi do negativnih posljedica po poslovanje, a ono što je najopasnije dugoročno je da s nedostatkom radne snage riskiramo pad kvalitete usluga koja je važna odrednica konkurentnosti ukupne turističke ponude.

Odnos prema radnicima, ulaganja u domaće kadrove put su prema stabilnom broju zaposlenih čak i u aktualnim okolnostima. Svi vidimo da pred sezonu poslodavci u turizmu imaju problema s nalaskom kadrova, no ipak malo manje poteškoća imaju oni koji daju pristojne plaće, uvjete i bonuse. Pred novu sezonu, kod nas na jugu gdje je život skuplji nego u ostatku Hrvatske još je teže naći zaposlenike. Ovdje još uvijek imamo neobnovljenih ratnih ruševina hotela pa se možemo i pitati tko bi to radio da su danas otvoreni hoteli poput Belvedera i nekadašnjih hotelskih kapaciteta u Kuparima, Platu, Cavtatu, Lapadu… Tko će raditi u kapacitetima čija je gradnja odavno planirana u GUP-u?

02. studeni 2024 00:45