Nešto malo nakon Uskrsa ove godine, usred povijesne suše koja traje već par godina, temperature su u dijelovima zapadnog Sredozemlja bile nevjerojatnih 20 Celzijevih stupnjeva više od uobičajenih za ovo doba godine, a u Španjolskoj je izmjereno rekordnih 39 Celzijevih stupnjeva.
I to u travnju!
Kako globalno zagrijavanje napreduje, srpanj i kolovoz u najposjećenijoj svjetskoj destinaciji za odmor - a prije covida Mediteran je posjećivalo više od 300 milijuna turista godišnje - mogli bi postati nepodnošljivi, piše Guardian.
Područje Sredozemnog mora najbrže se zagrijava. Dok je svijet sada oko 1,1 Celzijevih stupnjeva topliji nego što je bio 1970-ih, sredozemna je regija toplija za 1,5 stupanj i na putu je da bude 3 Celzijeva stupnja toplija do kraja stoljeća (u najgorem slučaju čak i do 5C). Sve više temperature i sve češći toplinski valovi nisu jedini problem. Većina klimatskih modela slaže se da će u većini dijelova svijeta toplije značiti i vlažnije - no ne i na Sredozemlju, gdje se očekuje pad oborina između 10, pa čak do 60 posto, prenosi Jutarnji list.
A kad se količina oborina smanji, stručnjaci predviđaju da će i ono malo kiše što padne, najvjerojatnije doći u obliku jakih oluja koje će izazvati katastrofalne poplave, poput onih koje je izazvala oluja Alex, zbog koje je 2020. u Francuskoj poginulo 18 ljudi.
Osim toga, povećan rizik od šumskih požara i porast razine mora u Sredozemnom moru između 35 cm i više od jednog metra, prema nekim prognozama, mogli bi imati još dramatičnije posljedice.
Izvješće francuskog nacionalnog znanstveno-istraživačkog centra CNRS iz 2021. upozorilo je da će porast razine mora dovesti do nestanka kilometara plaža, dok će veći gradovi poput Marseillea i Nice, biti prisiljeni preseliti svoje stanovnike i obnoviti glavnu infrastrukturu, uključujući zračne luke.
‘Čak i da danas potpuno zaustavimo sve emisije stakleničkih plinova, temperature ne bi pale. Ostat će ovakve desetljećima. Pokrenuli smo nešto što ne možemo zaustaviti‘, rekao je Joël Guiot, član regionalne skupine stručnjaka za klimu GREC-Sud.
Vjerojatno će postati jako vruće - upozorila je skupina. Tipični mediteranski prizori kakve poznajemo s razglednica će se mijenjati. Možda se do nekih dijelova uopće neće moći doći, a plaže bi mogle postati preskupe za održavanje.
Duga tradicija turizma
Ljudi su počeli ljetovati na Mediteranu u viktorijansko doba, a turizam je ondje značajno porastao nakon Drugog svjetskog rata. No doista je uzeo maha uz paket-aranžmane 1970-ih i eksponencijalno je rastao tako da sada čini 12 posto gospodarstva cijele regije (u Hrvatskoj skoro i 25 posto).
No je li turizam na Mediteranu nepovratno osuđen na propast? Vjerojatno ne. Ili barem ne još.
Iako će globalno zatopljenje neizbježno promijeniti neke aspekte tipičnog dvotjednog boravka na plaži negdje u južnoj Francuskoj, Španjolskoj, Italiji ili Grčkoj, faktori koji određuju turističke tokove previše su složeni da bi baš u potpunosti nestali.
Mediteranski masovni turizam, za to potrebna infrastruktura i navike turista, postoje već više od pet desetljeća, a sve brojnija publika više od svega traži jednu stvar: mnogo sunca.
Sve više ljetne temperature vjerojatno će neke odvratiti od putovanja, ali sigurno ne sve - osobito ako je odredište za odmor i dalje lako dostupno i jeftino. Odmarališta u mnogim mediteranskim zemljama vjerojatno će u tom pogledu ostati nenadmašna.
Podaci iz Francuske zasad pokazuju da su nedavni toplinski valovi u Europi više turista odvukli u sjevernija odmarališta gdje nema toliko sunca. To je porast za nekih pet do deset posto, ali s relativno niske početne brojke.
Sredozemlje privlači više nego dvostruko više francuskih posjetitelja nego Bretanja i Normandija zajedno, a broj posjetitelja je pao za samo 0,3 posto od 2018. do 2019. Svi podaci ukazuju na to da je Mediteran ne gubi svoju privlačnost. Prošlog ljeta brojke su porasle na 83 posto razine prije covida, a ovo bi ljeto broj posjetitelja mogao biti isti kao i 2019. Sve je zamjetnija tendencija da sezona počinje ranije i završava kasnije, a sve više ljudi odlučuje otići na odmor u svibnju, lipnju i rujnu. Oni također sve češće rezerviraju u zadnji čas, vodeći računa o vremenskoj prognozi.
S druge strane, odmarališta se prilagođavaju i ulažu u stvaranje više hlada duž obale, sadeći više drveća i promovirajući ‘mjesta za hlađenje, poput crkvi muzeja i špilja. Također, klimatizacija je danas obavezna u hotelima, apartmanima, restoranima i trgovinama - bez obzira na njen utjecaj na planetu.
‘Ono što i dalje najviše odbija većinu turista je kiša. Ako doista želite sunce, ipak je ‘daleko lakše podnijeti visoke temperature na otvorenom, uz more i uz osvježavajuće piće, nego kod kuće‘, rekao je za Le Monde Ghislain Dubois, konzultant za klimatske promjene u turističkoj industriji.
Mnogi na terenu su i dalje optimistični. Prošlogodišnje rekordne temperature u Španjolskoj, šumski požari, smrtni slučajevi, suše i restrikcije vode koje su uslijedile, ponudile su bolan uvid u ljeta koja su pred nama. U zemlji čiji je turistički model ‘sunce i plaža‘ dugo privlačio mnoštvo stranih posjetitelja, učinci klimatske krize su očiti i zabrinjavajući, prenosi Jutarnji list.
Slično kao i u Francuskoj, pesimistično izvješće ministarstva poljoprivrede, hrane i okoliša iz 2016. predviđa da bi klimatske promjene mogle uništiti plaže, poplaviti transportne sustave, uzrokovati nestašice vode na vrhuncu sezone i prisiliti skijališta na zatvaranje. Ekonomske prognoze podjednako su sumorne, a posebno predviđanje da bi do 2080. broj turista iz sjeverne Europe mogao pasti za 20 posto u odnosu na 2004. budući da tamošnje sve više temperature potiču ljude da odmor provedu kod kuće. No, iako će mnogi odlučiti ostati u svojoj zemlji, mnogi bi mogli odlučiti posjetiti Sredozemlje u proljeće ili jesen.