U posljednjih nekoliko godina, turizam je dokazao koliko je nesigurna gospodarska grana neotporna na vanjske utjecaje, a trenutno su sve oči uprte u turističku sezonu 2022. U Korčuli i Orebiću najave su dobre, buking je u tijeku, dolaze i upitni Poljaci, no sve se to, kažu otočani i poluotočani, može promijeniti preko noći.
Kako živimo u državi koja uspješnost turističke sezone još uvijek bilježi prema statistikama, odnosno brojem noćenja i dolazaka, a ne prema potrošenom novcu, 2019. ostaje rekordna godina za Korčulu i Pelješac, pandemijska 2020. bila je loša za svih, osim za turistički fenomen Viganj koji je zabilježio više noćenja nego famozne 2019. Skromna očekivanja učinila su 2021. sezonom za pamćenje, pogotovo posezonu koja je bila iznad svih očekivanja. No, što će biti s 2022.? Nakon dvije pandemijske godine nad turizmom od kojeg svi živimo nadvila se nova sjenka, rat u Ukrajini. Glavno pitanje jest, hoće li doći Poljaci?
Poljaci čine veliki dio domaćeg turističkog tržišta, a najviše su od okolnih zemlja pogođeni ukrajinskim ratom budući da su najveći prihvat za izbjeglice.
Oni su važan dio turističkog tržišta u Korčuli, potvrdila je direktorica Turističke zajednice Korčule Hana Turudić, po broju noćenja poljsko je tržište na trećem mjestu, odmah nakon Hrvatske i Slovenije. U odnosu na 2020. godinu, prošle je godine zabilježeno 65 posto više dolazaka i 57 posto više noćenja iz Poljske. Trenutne su najave dobre, no direktorica Turudić je oprezna u prognoziranju.
"U kontkatu smo s privatnim smještajem i hotelima i koliko čujem otkazivanja nema. Buking za sezonu 2022. je krenuo rano, krajem prošle godine, trajao je cijelu zimu, a početkom agresije Rusije na Ukrajinu nakratko je zasutavljen, no sad se nastavio istim tempom. Nadamo se dobroj sezoni, priželjkujemo je i očekujemo, ali smo istodobno i oprezni i svjesni koliko je turizam osjetljiva grana gospodarstva", priznaje nam direktorica Turudić ističući veliki ineteres i drugih tržišta za Korčulu poput Češke, Slovenije, Italije, a osobito Njemačka. Velika Britanija i SAD su također tržišta koja su zainteresirana za otok, ističe direktorica, pogotovo otkad su uspostavljene direktne avionske linije poput linije Dubrovnik - New York.
Orebić, u prvom redu s pionirom windsurfing turizma Vignjom, prošlih je godina često završavao na naslovnicama zbog izvrsnih turističkih rezultata. Dok je većina mjesta Dalmacije zbrajala gubitke, Viganj je imao nešto malo više noćenja i dolazaka u odnosu na rekordnu 2019. Kako će reagirati poljsko tržište na novonastalu situaciju pita se i Marko Galiot, stručni suradnik za community marketing i razvoj ponude u Turističkoj zajednici Orebić.
"Poljsko je tržište Općini Orebić izuzetno važno, Poljaci su činili više od četvrtine svih noćenja 2021. godine. Najave su za sad izvrsne, buking je odličan, međutim ne znamo kako će se dalje razvijati rat. Nadamo se interesu i drugih tržišta, ako budu mogli putovati. sigurno će odabrati Orebić", nada se Galiot.
I iz drugih tržišta najave su vrlo dobre, kaže Galiot, predsezona uskoro počinje, hoteli Aminess Bellevue i Aminess Grand Azur sredinom travnja otvaraju vrata, a najavljene su i razne manifestacije od Sajma cvijeća, Festivala kapetana do natjecanja u ribolovu.
No, kakva će biti sezona ipak najviše zanima privatni sektor, poglavito ugostitelje kojima o tome ovisi neposredna egzistencija. Jedan od njih je i obrtnik iz Korčule s 30 godina iskustva, Silvano Kapor. Njegov Ugostiteljski obrt Millenium ima četiri objekta i još jedan u partnerstvu, tijekom godine zapošljava više od 60 radnika, a ljeti i više. Otkriva nam da je pandemijske 2020. kako bi preživio sezonu, platio sve najmove i radnike, podignuo HBOR-ov kredit od milijun i pol kuna. Ovog ljeta taj kredit dolazi na naplatu, optimističan je, ali i oprezan, najave su dobre, no sve se može okrenuti preko noći.
"Nekoliko je dobrih pokazatelja, ACI marina će ovog ljeta raditi punim kapacitetom i izgleda odlično, tu je i Pelješki most, a nadam se da će nastaviti s vezovima za trabakule u Luci Uš, to je spasilo prošlu sezonu. Međutim, tu su i ogromna poskupljenja vode, struje, goriva. U razgovoru s dobavljačima čujem ne samo da će neke namirnice poskupiti, već ih neće ni biti. Primjer je biftek, od svibnja kilogram bifteka koštat će 55 eura, na pijatu to znači da će porcija, kako bi uspjeli namiriti sva davanja, koštati oko 400 kuna! Sukladno tome, moji kolege i ja već skidamo neka jela s jelovnika budući da će bit nestašica određenih namirnica u kolovozu. Možda je vrijeme da se okrenemo našoj tradicionalnoj kuhinji", zaključio je Silvano.