Pogođeno korona krizom gospodarstvo krajnjeg hrvatskog juga ‘potonulo‘ do ratnih dubina

Vlasnici dubrovačkog ugostiteljskog obrta Asterix i Obeliks tek su prije desetak dana dobili zajam za likvidnost nakon čak pet mjeseci čekanja da se riješi njihov zahtjev. – Nismo od države uzeli druge pomoći, a s tim zajmom smo pokrili neke račune i plaće za tri mjeseca. Dalje ćemo se boriti. Dok ide, ide - kaže Stane Jurković iz obrta koji nije jedini mjesecima čekao na obradu zahtjeva.

Koliko je teška situacija u našoj Županiji potvrđuju podaci Županijske HGK, prema kojima je 200 zahtjeva za likvidnost bilo u ukupnom iznosu od 84,8 milijuna kuna. Od toga su do 8. rujna odobrena 64 zajma u iznosu od 29,3 milijuna kuna.
 

Slamka spasa

Ukupna aktivnost gospodarstva županije bila upola slabija nego u 2019., pokazuju podaci Porezne uprave za tri ljetna mjeseca koje je analizirala HGK. Prema njima, izdano je pola prošlogodišnjeg broja računa, dok je njihova vrijednost iznosila 45 posto u odnosu na 2019. Jedina grana gospodarstva koja je imala veći broj izdanih računa i povećanje njihove vrijednosti bila je djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, a najpogođenija je djelatnost putničkih agencija i turoperatora koja je realizirala 30 posto izdanih računa čija je vrijednost iznosila svega 17 posto prošlogodišnje. Brojna su poduzeća već stavila ključ u bravu, otpustili radnike, a dosta ih je zatražilo i pomoć države kroz zajmove za likvidnost ili moratorij na postojeće kredite.




- Gospodarstvo se našlo u žrvnju. S jedne strane pritišću troškovi, dok su prihodi u slobodnom padu. U ovoj situaciji poslovne banke nevoljko ili nikako ne odobravaju kredite, posebice turističkim djelatnostima, a svježeg kapitala za održanje likvidnosti nema – navodi Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore HGK Dubrovnik. - Vladine mjere slamka su spasa za krajnji jug Hrvatske, koji nije bio u ovakvoj situaciji još od Domovinskog rata. Dočekane su sa velikom strepnjom i punim odobravanjem, iako naši gospodarstvenici često ističu kako nisu navikli da im nešto daju - komentira Trojić.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije u proteklom razdoblju zaprimila višestruko više zahtjeva za zajmove nego u cijeloj prethodnoj 2019. godini. U okviru paketa pomoći mikro, malim i srednjim poduzetnicima kroz mjere Vlade Republike Hrvatske, Agencija je do sada ukupno potpomogla više od 3.650 poduzetnika u vrijednosti od 1,140 milijardi kuna! Samo je iz Dubrovačko-neretvanske županije realizirano do sada 109 zahtjeva navela je Kristina Škegro iz HAMAG-BICRO. Zahtjeva je u nas dvostruko više, no broj se mijenja s obzirom da je još uvijek otvoreno osam Poziva kroz financijske instrumente: ESIF Mikro zajmovi za investicije, ESIF Pojedinačna jamstva, ESIF Portfeljna jamstva, Mikro zajam za poljoprivredu i ruralni razvoj za obrtna sredstva, Mikro i Mali zajam za poljoprivredu i ruralni razvoj za investicije, Individualna jamstva za poljoprivredu i ruralni razvoj te Nacionalni program Plus.
 

Moratorij investitorima

Unutar COVID mjera osiguran je iznos ukupne vrijednosti od 62 milijuna kuna za moratorije te je ta mogućnost dana svim korisnicima HAMAG-BICRO ESIF Mikro i malih zajmova kao i zajmova za poljoprivredu i ruralni razvoj. Ukupno mogućnost moratorija koristi 1425 korisnika. Najveći izazov bile su nepotpune pristigle prijave. Većina zahtjeva nije imala kompletiranu dokumentaciju, zbog čega je išla reorganizacija Agencije kako bi se cjelokupni proces ubrzao, navode u HAMAG-BICRO.
- Podataka o broju zahtjeva Dubrovčana za moratorije kredita kod banaka u Komori nemaju, no Nikolina Trojić kaže kako iz razgovora sa članicama zaključuju da su svi koji su imali većih investicija prethodnih godina i ovise direktno ili indirektno o turizmu bili prinuđeni zatražiti moratorij na kredite. Najteže je kod putničkih agencija i turoperatora te djelatnosti prijevoza i skladištenja, a hotelska i ugostiteljska djelatnost bilježi od lipnja do kolovoza 46 posto izdanih računa čija je vrijednost iznosila 36 posto.




- Došlo je korekcija cijena u odnosu na prošlogodišnje naniže. Najveća disproporcija je zabilježena u lipnju kad je broj izdanih računa bio 33 posto, a vrijednost 13 posto, dok je u kolovozu odnos bio uravnotežen, vrijednost izdanih računa bila je 56 posto, a broj izdanih računa 55 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije - analizirali su u HGK.
 

HGK za izmjene mjera

- Ipak, postoji dio poduzetnika koji nisu na listi djelatnosti kojima se osiguravaju potpore za radna mjesta, a imaju pad prihoda veći i od 80 posto te je pitanje kako će prebroditi zimu, ukoliko država i njih ne uključi u potpore za očuvanje radnih mjesta – kaže Nikolina Trojić. Pojašnjava kako je riječ o trgovini suvenirnicama, IT sektoru, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, uslužnim djelatnostima. Mali proizvođači vinari, uljari, kao i ostali prerađivači voća i povrća mogu aplicirati na mjeru za mikropoduzetnike od 2.000 kuna potpore po zaposlenom, ali nije u redu da istu potporu ostvaruju oni s 50 posto pada prihoda i oni od 80 posto. - Nakon razgovora s našim članicama mi predlažemo izmjene mjera:





Mjera za mikropoduzetnike –diferencijacija potpora: pad prihoda veći od 50 posto - potpora 2.000, pad veći od 60 posto potpora 3.000 kuna, pad veći od 70 posto potpora 4.000 kuna – time ćemo izbjeći i kalkulacije poduzetnika s prometom. U mjeru Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom, uvrstiti i sve ostale poduzetnike koji imaju pad prihoda veći od 70 posto, bez obzira na djelatnost i broj zaposlenih – ističe Trojić. U komori posebno navode kako u našoj Županiji gdje su uglavnom zastupljene uslužne djelatnosti, mjera skraćivanja radnog tjedna nije primjenjiva, jer je poduzetnicima u interesu raditi što duže, kako bi se
ostvario ikakav promet.

 

Moratorij kredita online 

Za hrvatske prilike nevjerojatnu priču imao je Dario Ševelj vlasnik Dubrovačke pivovare kojemu je HAMAG još u ožujku odobrio moratorij kredita. – To je bilo baš nevjerojatno, mi kod njih imamo investicijski kredit i za vrijeme lockdowna sami su nam ponudili odgodu. Samo smo trebali poslati email sa zahtjevom i već je sve bilo riješeno. Nikakve dokumente nismo za to trebali – govori Ševelj. Dodaje kako je istovremeno pokušao registrirati OPG uz potpore, no to nije išlo nimalo jednostavno. Tijekom lokckdowna sve potrebno bilo je na službenim stranicama i sve se rješavalo online, no to je kratko trajalo i mogućnosti prijava, rješavanja svih obrazaca i dokumentacije online je nestalo – kaže on.