Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena je u kolovozu 2026. godine iznosila 4,1 posto u odnosu na lanjski kolovoz, pokazale su prve procjene Državnog zavoda za statistiku (DZS), te je bila nešto veća nego u srpnju kad je iznosila 3,9 posto.
Nakon tromjesečnog trenda usporenja u kojem je od travanjskih 5,8 posto na godišnjoj razini dospjela do 3,9 posto u srpnju, inflacija je tako u kolovozu opet blago ubrzala. Na mjesečnoj razini - u odnosu na srpanj – cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju bile su 0,3 posto više.
Od pojedinih glavnih komponenti indeksa potrošačkih cijena, naveo je DZS, u prošlom mjesecu najviše su porasle cijene energije - za 17,4 posto, a osjetno su još rasle cijene usluga, za 7,2 posto.
Potrošačke cijene u kategoriji hrane, pića i duhana u kolovozu su bile 0,1 posto veće na godišnjoj razini, dok su pale samo cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda (bez energije), za 1,3 posto.
Na mjesečnoj razini, u kolovozu ove godine u odnosu na prethodni mjesec, cijene energije bile su veće za 3,7 posto, usluga za 0,1 posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda (bez energije) bile 0,9 posto manje, a cijene hrane, pića i duhana niže 0,2 posto.
Prema prvoj procjeni Eurostata, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena bile su u kolovozu 2026. za 3,7 posto više nego u istom mjesecu lani. U odnosu na srpanj ove godine, te su cijene bile za 0,3 posto više.
Višu stopu inflacije od Hrvatske, navodi se u procjeni Eurostata, u kolovozu su imale su Litva (5,8 posto), Cipar (5,2 posto), Bugarska (5,1 posto), Španjolska (4,5 posto), Belgija (4,2 posto) i Luksemburg (4 posto), dok je Grčka imala jednaku stopu inflacije.
Najviša razina u tri godine
Istovremeno, iInflacija u eurozoni zamjetno je ubrzala u kolovozu, dosegnuvši najvišu razinu u gotovo tri godine, uz osjetno snažnije poskupljenje energije, pokazali su u utorak preliminarni izračuni europskog statističkog ureda.
Godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je u kolovozu 3,3 posto, najviše od rujna 2023. godine, objavio je preliminarno Eurostat.
U srpnju je iznosila 2,9 posto.
Daleko je najsnažnije i u kolovozu poskupjela energija, za 14,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, izračunali su statističari. U srpnju je bila za 10,3 posto skuplja nego godinu dana ranije.
Slijede usluge koje su u kolovozu poskupjele za tri posto, blaže nego u prethodnom mjesecu.
Rast cijena svježe hrane ubrzao je u kolovozu, na 2,7 posto, sa 2,4 posto iz srpnja.
Kad se isključe energija i svježa hrana, inflacija je u kolovozu iznosila 2,1 posto, izračunali su statističari, dok je u srpnju iznosila 2,2 posto.
Mjesečna usporedba pokazuje rast potrošačkih cijena u kolovozu za 0,4 posto, nakon rasta u srpnju za 0,2 posto.
Daleko najsnažnije na mjesečnoj razini u kolovozu su poskočile također cijene energije, za 2,9 posto. U srpnju su bile porasle za 2,7 posto.
Neznatno su poskupjele usluge, za 0,1 posto, nakon što su u srpnju na mjesečnoj razini poskupjele za 1,1 posto.
Svježa hrana neznatno je pak pojeftinila, za 0,1 posto, nakon što je u srpnju bila jeftinija za 0,7 posto na mjesečnoj razini, pokazuju tablice Eurostata.
Hrvatska iznad prosjeka
Najviše godišnje stope inflacije u kolovozu su bilježile Litva, od 5,8 posto, a slijede Cipar i Bugarska gdje je iznosila 5,2 odnosno 5,1 posto.
Među najvećim gospodarstvima eurozone najvišu inflaciju imala je Španjolska, od 4,5 posto. Slijedi Italija koja je bliže prosjeku, s 3,2 posto. U Njemačkoj je iznosila 2,9 posto, a u Francuskoj 2,7 posto.
U Hrvatskoj je rast potrošačkih cijena mjeren HICP-om u kolovozu iznosio 3,7 posto, nakon 3,6 posto u srpnju, i bio tako iznad prosjeka eurozone.
Najnižu inflaciju imale su pak Estonija i Malta od 1,3 odnosno 1,9 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....