StoryEditorOCM

Poskupljenje i do 500 posto: poslodavci ‘luduju‘ zbog računa za električnu energiju, lavinu je pokrenuo jedan slučaj - prošli srpanj su platili 66.000 kuna struje, a ovaj 136 tisuća kuna!

Piše Sanja Stapić/SD
25. kolovoza 2022. - 15:01

Malo su vjerojatne redukcije električne energije ove zime i nestašice plina, no sasvim su izvjesna poskupljenja, ali što se cijena tiče, tu su sve opcije poskupljenja otvorene i nitko od stručnjaka ne želi prognozirati kolike će biti u bliskoj budućnosti.

Neki stručnjaci kažu: ako se smiri situacija u Ukrajini, cijena prirodnog plina, koja je u predratna vremena padala i do 15 eura po megavatsatu, mogla bi pasti na razinu od 50 do 70 eura po MWh, dok će cijene električne energije biti oko 100 eura po MWh, a donedavno su bile upola manje, piše Slobodna.

– Dokle će poskupljenja energije ići, nemoguće je predvidjeti, odnosno nemoguće je predvidjeti koja je najviša moguća razina cijena. Sve je moguće. Granice nema – rekao nam je prof. dr. Igor Dekanić, koji ističe da u Hrvatskoj ne bismo trebali strahovati od nestašica i redukcija. Ističe da je u Hrvatskoj proizvodna grana gospodarstva jako smanjena u tranziciji posljednjih 15 godina pa na osnovi toga Hrvatska treba bitno manje energije nego prije.

image

Matematika preživljavanja za poslodavce sve je teža, to su jednadžbe s više nepoznanica
Duje Klarić/Cropix

Duje Klarić/Cropix

– Imamo dva energetska sustava, plinski sustav i sustav transporta nafte, koja su overdozirana u odnosu na dimenzije Hrvatske, njezina tržišta i gospodarstva.

Jedan je Plinacro, koji je operator transporta plina, a ima i skladište plina, a drugi je Janaf, koji je operator transporta nafte i njegov je kapacitet također overdoziran jer može prihvatiti i uvesti više nafte nego što Hrvatskoj treba pa Hrvatska može dobro iskoristiti poziciju u ovoj krizi ako ima dobro upravljanje. Izgradili smo LNG terminal čiji se kapacitet sada povećava, kao i kapacitet plinovoda, te ćemo i tu imati veći kapacitet od potreba. To će omogućiti najvjerojatnije da ne bude nestašica, a cijene će biti kako ih da Bog ili kakve budu na energetskom tržištu u jeku krize i rusko-ukrajinskog rata – kaže ovaj energetski stručnjak.

image

Igor Dekanić: Mjere štednje su stvar u nuždi i vjerujem da će ih naša Vlada, kao i svaka europska vlada, donijeti

Vanesa Pandžić/Cropix

I cijene plina svaki mjesec gore-dolje

S približavanjem jeseni i zime rastu strahovi i pripremaju se planovi i mjere u Europskoj uniji, a u Hrvatskoj je nešto opuštenija atmosfera. Konkretnije znamo da se radi na planu mjera, kao i to da će solarni paneli biti oslobođeni PDV-a, što je najavio premijer Andrej Plenković.

Najviše strahuju oni koje su već pogodili veliki računi. Iz Udruge "Glas poduzetnika", koji su uoči ljeta protestirati zbog računa za struju koji su skakali po 300 i više posto, ovih dana upozoravaju na višestruka povećanja cijena plina.

Traže hitnu intervenciju i pomoć Vlade jer im stižu novi ugovori Gradske plinare Zagreb, koja je za osiguranje naplate dodala zadužnice od 1000 ili 2000 eura, a umjesto dosadašnje fiksne cijene plina po kilovatsatu, cijena plina će se formirati svaki mjesec ovisno o kretanju cijena na burzi prirodnog plina u Austriji ili Mađarskoj, a riječ je o nerealnim cijenama koje bi se mogle kretati u rasponu od 150 do 200 eura po megavatsatu.

U Udruzi ističu da se Hrvatska ponosi time što imamo na vrijeme izgrađen LNG terminal s dovoljnim kapacitetom za Hrvatsku i pitaju se zašto se plin za poduzetnike ne koristiti iz LNG terminala.

Poručuju da Udruga "Glas poduzetnika" neće stajati sa strane i ne nađe li se adekvatno rješenje u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, mogu se očekivati i veće akcije, pa i prosvjed u Zagrebu, na Trgu bana Jelačića.

Stipe Petrina, načelnik općine Primošten, objavio je na društvenim mrežama preslike računa koji pokazuju da je ta općina za srpanj 2021. godine od HEP-a dobila račun nešto veći od 66 tisuća kuna, dok je za srpanj ove godine viši od 136 tisuća kuna.

– Zašto će RH propasti, a Hrvati nestati? Ako se u nekoj ozbiljnoj državi cijena električne energije bez razloga poveća za više od 35 posto, ta "ozbiljna država" osuđena je na propast. Vidite račun za srpanj 2021. i račun za srpanj 2022. Užas!

Za sada su ova i ovakva povećanja za jedinice lokalne samouprave, a što će biti od 1. listopada 2022., kada bude povećanje za kućanstva? Neka nam se Bog smiluje kada već ne znamo "izaći na ulice". Ako ovo nije itekako ozbiljan i opravdan razlog, uistinu ne znam što mi kao država/građani očekujemo u budućnosti? – napisao je Petrina.

Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, poručio je da će Vlada pokušati izići s jednim sveobuhvatnim paketom mjera kako bi se pomoglo građanima i gospodarstvu.

– Nećemo dopustiti ni da vrtići, starački domovi, škole, bolnice budu u situaciji da ne mogu plaćati energente. Detaljno ćemo predstaviti mjere kada one budu u potpunosti izbrušene, imamo nekoliko varijanti koje su na stolu. Naši sugrađani, pogotovo najugroženiji, trebaju biti sigurni da će država biti uz njih, da ćemo pomoći. Najavili smo da će paket biti predstavljen na jesen, u tom roku će on i biti predstavljen. Svjesni smo situacije, znamo da treba pomoći ljudima, intenzivno se na tome radi, prema tome, svatko tko je ugrožen imat će podršku države – naveo je Filipović.

Reforme, a ne vatrogasne mjere

– Ništa se ne događa osim subvencija, koje su nedovoljne i nedostatne i opet dolaze iz poreza koji mi plaćamo, vrtimo se ukrug. Nemojte nam pomagati, samo nam se maknite s grbače i budite malo jeftiniji, a ne skuplji. Ova je Vlada šest godina na vlasti i nije provela reforme, nego se bavi vatrogasnim mjerama – ističe Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge "Glas poduzetnika", koji pita tko može preživjeti 500 posto veći račun za struju, kakav je nedavno dobila jedna tvornica.

image

Hrvoje Bujas: Ne možemo hraniti mastodont birokracije i tražimo da se iziđe s jasnim planom smanjivanja birokracije u iduće četiri godine

Marko Todorov/Cropix

Veli da će poduzetnici preživjeti jesen i zimu, ali način na koji se sad odnose prema poduzetnicima je u najmanju ruku diskriminirajući. Tvrdi da se samo donose nekakve vatrogasne mjere koje praktički ne pomažu ništa, pa ni posljednje participiranje u cijeni oko 10 posto za mikro i male poduzetnike, a takav tip subvencije ne može dati rezultat kad su u najavi poskupljenja i struje i plina još dva do tri puta.

– Želimo ključne reforme, koje nikako da se dogode. Ne možemo hraniti mastodont birokracije i tražimo da se iziđe s jasnim planom smanjivanja birokracije u iduće četiri godine, uključujući i ukidanje niza jedinica lokalne samouprave koje su besmislene i samo su na grbači svih nas.

Tražimo znatno smanjivanje poreza i prireza, prvenstveno parafiskalnih nameta, kojih je bilo 520, sad ih je 480, a zapravo nitko ne zna koliki je to broj. Stalno se smišljaju modaliteti za neke nove regule i troškove.

Smatramo da Hrvatska s 25 posto PDV-a, što je drugi najveći PDV u EU-u, jednostavno ne može biti konkurentna jer moramo ubrzati korak da bismo stigli ostatak EU-a, ondje gdje želimo biti, a ne na začelju s Bugarskom i Rumunjskom. Tražimo smanjivanje PDV-a s 25 posto na 20 posto, a na 10 posto za uslužne djelatnosti, uključujući turizam i ugostiteljstvo, kozmetičke i frizerske salone. To bi bio modalitet koji bi poduzetnicima doista olakšao i iz kojeg bi mogla početi ozbiljnija planiranja i investiranja i cijeli novi ciklus. Tražimo definiranje nove tarife struje jer poduzetnici ne mogu plaćati socijalni mir.

Mi 30 godina plaćamo poseban porez na struju, u startu plaćamo tri puta veću cijenu od građanstva. To ne znači da mi tražimo da se građanstvu digne cijena struje, ne dao Bog, ona se mora izjednačiti svima, velikim i malim poduzetnicima, a socijalna država mora pomoći građanima koji su u nevolji iz poreza koje mi plaćamo – ističe Bujas. Naglašava da 70 posto zaposlenih u Hrvatskoj radi kod mikro, malih i srednjih poduzetnika, koji čine 99 posto poslovnih subjekata.

A država je na godišnjem...

– HEP proizvodi 60 posto struje u Hrvatskoj. Odakle im pravo tri puta podignuti cijenu struje, i to 1. travnja, točno uoči turističke sezone, kad znaju da ljudi ne stignu reagirati od posla. Inflacija je 12 posto, u kolovozu će biti i 15 posto. To su golemi problemi na tržištu, a država je za to vrijeme na godišnjem odmoru – upozorava Hrvoje Bujas.

Članice Europske unije užurbano izrađuju planove za smanjenje potrošnje energije zbog straha od nestašica koje prijete na zimu, a obvezale su se smanjiti potražnju za plinom za 15 posto.

Neke europske zemlje, poput Francuske i Njemačke, već su objavile dio mjera štednje energije i najavile da će noću gasiti svjetla u izlozima trgovina, reklamne panoe, svjetleće reklame, osvjetljenje spomenika, a neke, poput Italije, razmišljaju i o ograničavanju javne rasvjete.

Neke zemlje planiraju trgovinama propisati automatske brave kako se ne bi gubila energija zbog otvorenih vrata, a grijanje će se ograničiti na 19 stupnjeva, a hlađenje ljeti na 27 stupnjeva.

Silom prilika Nijemci će postati Dalmatinci, pa javne i poslovne zgrade neće smjeti grijati hodnike i prostorije u kojima ljudi ne provode većinu vremena. Takvo je grijanje tradicija u većini dalmatinskih stanova, gdje se jedna prostorija grije zimi, a u ostalim se smrzava.

Prof. dr. Igor Dekanić kaže da su mjere štednje hitne i privremene, nužda za jedan ili dva mjeseca ili jednu sezonu. Ističe da mjere štednje poput smanjenja ili ukidanja osvjetljenja u gradovima znaju imati svoju vrlo veliku cijenu u drugim stvarima, koje nemaju veze s energentima, poput porasta kriminala, silovanja...

– Zbog štednje, racionalnog ponašanja i neinzistiranja na potrošnji i natjecanju, govoreći malo karikirano, propao je društveni sustav socijalizma.

Mjere štednje su stvar u nuždi i vjerujem da će ih naša Vlada, kao i svaka europska vlada, donijeti i Vlada će vjerojatno taktizirati s porezima nastojeći pozitivni budžetski prihod od turizma usmjeriti tijekom zime na pokriće onog eventualnog smanjenja poreza, na određene subvencije najugroženijeg dijela stanovništva i poduzetništva. Tu će Vlada ekvilibrirati s tim mjerama da bi se sačuvala ekonomska ravnoteža i postigla ne prevelika cijene energije – kaže prof. dr. Igor Dekanić.

16. studeni 2024 04:35