‘Rat je nuklearni neprijatelj turizma! Vrijeme curi, sve preko mjesec dana može donijeti propast!‘

Nikad nijedna zemlja u povijesti nije bila izložena toliko oštrim gospodarskim sankcijama kao Rusija nakon invazije na Ukrajinu, 24. veljače 2022.

Centralna banka izbačena je iz globalnog financijskog sustava, rubalj gubi na vrijednosti, njihovim avioprijevoznicima je zabranjen pristup zračnim lukama u Europskoj uniji, subjekti i pojedinci su pod sankcijama, na udaru su kultura i sport. Blokade sa Zapada pogađaju sve Ruse, od sitnog činovnika do oligarha, od nogometaša do dirigenta. No, jesu li sankcije ikad u povijesti mijenjale tijek događaja kad je krv već prolivena?

- Povijesno gledajući, nitko nije bio pod ovolikim sankcijama i od ovoliko svjetskih zemalja. Osim toga, sankcije prije stotinu godina nisu mogle imati ovoliki učinak jer živimo u vremenu nikad veće povezanosti gospodarstava. Najbolji pokazatelj vam je isključenje ruskih banaka iz SWIFT-a (međunarodne mreže za razmjenu poruka o bankovnim transakcijama, op.a) – kaže Tonći Svilokos, pročelnik Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku.

Protuučinak

Sankcije će imati protuučinak na europske zemlje, osobito one ovisne o ruskom plinu i nafti. Već drugog dana agresije na Ukrajinu, bankovni korisnici stajali su u redovima pred hrvatskim poslovnicama ruske Sberbanke kako bi podigli svoj novac u strahu da će im postati nedostupan.

- Osobno smo osjetili posljedice blokada i reputacijskog rizika u koji je upala Sberbanka, što je riješeno tako što ju je preuzela Hrvatska poštanska banka. Dogovor je postignut vrlo brzo, ali sama prodaja se nije dogodila, to je nešto što će se tek realizirati u narednih godinu dana. Bilo je važno maknuti tablu Sberbank i plasirati informaciju da to više nije ruska banka. Iz objektivnih razloga, ljudi više ne žele držati novac u ruskoj banci smatrajući da postoji rizik gubitka novca. Da bi se zaustavio taj stampedo, trebalo je sanirati štetu. S aspekta korisnika čiji depoziti nisu bili osigurani, ovo je izvrsno rješenje. Umirujuća je informacija da su štedni ulozi malih štediša uvijek osigurani do 100 tisuća eura. Što god se dogodilo, oni će do svog novca doći i nema potrebe za stvaranjem gužve – kaže sugovornik.

dr.sc. Tonći Svilokos, pročelnik Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku

Cropix

Soldi u bječvi

Nesigurnost ne vlada samo među korisnicima Sberbanke. Tko ima ušteđevinu, pita se: podići novac ili čuvati ga na banci?

- Ljudi nisu motivirani kamatama, a dosad su se vodili idejom da je novac na banci siguran. U ovakvim okolnostima, kad vidite da ne možete doći do svog novca kad vam je najpotrebniji, onda razmišljate o tome hoćete li i koliko novca držati na banci. Zbog straha od sukoba i izjava iz zemalja koje nas okružuju, siguran sam da se povećala količina novca koju ljudi drže kod sebe – kaže Tonći Svilokos s dubrovačkog Sveučilišta i podsjeća na prednosti diverzifikacije sredstava.

Od prosinca se s velikim optimizmom govorilo o predstojećoj sezoni koja je po broju rezervacija krenula u smjeru pretpandemijske 2019., a sad se s velikim oprezom gleda prema Ukrajini. Dobar dio investicija ruskih poduzetnika na dubrovačkom području je na ledu, moguće i trajno zaustavljeno. Hrvatski proračun ovisan je o turizmu, a ova gospodarska grana izravno je vezana uz osjećaj sigurnosti. Opet se govori o mogućem većem utjecaju krize na odredišta ovisna o zračnim linijama, a tu se prvenstveno nalazi Dubrovnik.

Još lani smo ih pozdravljali, ove godine su ruski avioprijevoznici aposlutno nepoželjni

Tonći Plazibat/Cropix

- Rat je nuklearni neprijatelj turizma. Već sama ideja ili medijski napisi o mogućoj eskalaciji ratnih sukoba utječu na odlučivanje pojedinca o planiranju putovanja. Ovaj rat donosi veliku neizvjesnost, tim više što je u sukobu s jedne strane nuklearna sila kojom upravlja očito neuračunljiv čovjek. Nitko od stručnjaka, koliko sam pratio po medijima, nije predvidio ovakav slijed događaja u Ukrajini i čini se da bi se malo tko upustio u predviđanja idućih Putinovih odluka. Najveći je strah od upotrebe nuklearnog oružja. To je najcrnja varijanta do koje, nadam se, neće doći. Ukoliko se situacija stabilizira u narednih mjesec dana, ako se ne uđe u neki dugotrajan sukob, rat u Ukrajini ne bi trebao utjecati na sezonu, osim na dolaske iz Rusije. Sankcije jako iscrpljuju rusku ekonomiju i stoga vjerujem da bi se kriza dotad mogla obuzdati na ovaj ili onaj način. Nadam se da imam pravo – komentira dr.sc. Tonći Svilokos.