Turizam i gospodarstvoMaja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske

Sada imamo mogućnost da proizvođači unajme krov zgrade, solarnu energiju prodaju na burzi ili je kompenziraju stanarima za zajedničku potrošnju struje ili punjače za automobile

Piše Maja Rilović Koprivec

4. lipnja 2022. - 12:21

<p>Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije</p>

Galerija

Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energijeTonći Plazibat/cropix/

Udruženje Obnovljivi izvori energije u Dubrovniku je ovoga tjedna na „Danima dobrog vjetra” okupilo predstavnike europskih i međunarodnih institucija, kao i predstavnike ministarstava i financijskog sektora iz regije, proizvođače turbina, proizvođače električne energije, i sve koji planiraju i promišljaju obnovljive izvore energije kako bi se upoznali s trendovima u vjetroenergiji Europe. S Majom Pokrovac, direktoricom gospodarskog udruženja Obnovljivi izvori energije razgovaramo o tome koliko koristimo veliki potencijal vjetra koji ima Hrvatska? Koliko Hrvatska ima instaliranih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i koji su naglasci dana dobrog vjetra?

- U Hrvatskoj imamo instaliranih 1500 megavata kada govorimo o OIE to uključuje i vjetar i sunce, biomasu, bioplin i geotermal, a samo vjetroenergije 990 megavata. Ova konferencija je naš tradicionalni događaj, no zbog aktualne energetske krize i sva najnovija europska zbivanja i dokumente koje Europa sada donosi, govore o tome da svaka zemlja članica EU treba snažno ubrzati energetsku tranziciju. Najnovije odluke na razini EU idu ka ubrzanju, na primjer u direktivi je do sada bilo da je rok za dokumentaciju za OIE projekte dvije godine, a sada je EU donijela odluku da to mora biti godina dana. Ako pogledate da je u Hrvatskoj do sada prosjek za razvoj projekata bio sedam do osam godina, to je veliki korak. Hrvatska od prošle godine ima novo zakonodavstvo, Zakon o tržištu električne energije i Zakon o OIE u kojem je također definirala rok za izgradnju vjetroelektrana. Uistinu u Hrvatskoj se mora puno toga napraviti da bi se projekt ostvario u roku od pet godina, a posebice da samo proces ishođenja dozvola bude godinu dana.

Energetska samodostatnost, od kada je izbila ukrajinsko ruska kriza postala je imperativ za cijelu EU.

Mi u udruženju zadnjih 15 godina upravo to govorimo, i realizirali smo 1500 megavata energije. Što više projekta u svojoj zemlji, od solara na krovovima pogotovo u turizmu. U Dalmaciji je razdoblje kada je povećanja potrošnja upravo ljeti, kada bi mogli proizvoditi, no zbog velike potrošnje uvozimo. Suludo je da upravo ljeti kada imamo najviše sunca Hrvatska mora uvoziti struju. No dok nas ne stisne problem ne rješavamo ga, a sve mudre i bogate zemlje i jesu bogate zbog toga što su bogate u energetici. U gospodarstvu treba proizvoditi energiju na mjestu potrošnje. Obnovljivi izvori energije su najjači kada su decentralizirani i zahtijevaju masovniji pristup, na svakom krovu.

U Dubrovačko neretvanskoj županiji ima više vjetroelektrana – bi li bilo više investitora da je regulativa do sada bila jasnija i omogućavala brže pribavljanje dozvola ?

- Na konferenciji su izneseni podaci da je Hrvatska treća među zemljama članicama koje imaju najveće administrativne prepreke. Nije problem regulativa, jer od prošle godine imamo moderno zakonodavstvo u energetici i energetsko odobrenje koje je ranije bilo zadnji dokument sada je prvi koji pribavlja investitor, a dobiva ga na javnom natječaju i mora ga platiti. Jasan je put upravo zato da bi se osiguralo da najbolji projekti. Kroz ovu godinu treba se donijeti i podzakonski akt gdje financije čine 40 posto projekta. Dakle, ne gleda se onaj koji ima više novaca, a nema dobar projekt, nego i ostali parametri, odnosi s lokalnom zajednicom, kvaliteta projekta i konkurentnost. Zašto nemamo više projekata? Zato što je i naša energetska tranzicija slijedi našu političku i javnu, medijsku percepciju.

Hrvatski su potencijali OIE jasni, a nemamo instalirano više kapaciteta zbog različitih političkih interesa u pojedinim trenucima, neznanja i nerazumijevanja da uistinu i jedino najjeftinija energija ona koju imaš u svojoj zemlji jer samo s njom možeš upravljati.

Koliki je kapaciteta OIE instalirano prošle godine u Hrvatskoj?

Lani je u Hrvatskoj instalirano 178 megavata iz energije vjetra. Trenutačno je u izgradnji 230 megavata, a bar 2000 megavata u različitim fazama razvoja projekata. Malih solaranih elektra je jako puno. Interes građana je u odnosu na prošle godine sve veći. Građani više ne čekaju mjere Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a interes za postavljanjem solarnih panela porastao je za 300 posto.

Dojam je potrošača kako su dosadašnja poskupljenja struje bila upravo zbog poticanja OIE?

To je mantra koja je postojala u tranzicijama u zemljama koje su nedovoljno napredne, kombinacija političke nezrelosti pojedinačnih interesa zbog čega se ta tranzicija odgađala kod nas. Sada se prvi puta u Hrvatskoj na svim razinama onih koji donose javne politike priča o obnovljivim izvorima energije, da je to potrebno. Da nema OIE u ovoj mjeri, struja bi još više poskupila, Vlada je uredbom kroz cijenu struje, da sada i OIE sudjeluju u subvenciji građanima osiguravala da poskupljenje građanima bude minimalno.

Posljednjih tjedana odjeknula je vijest da je europski plan da se solarne instalacije obvezno postavljaju na nove stambene zgrade do 2029. godine? Kako će se to moći provesti u našim prilikama, gdje je puno suvlasnika u zgradi, a povećat će se i troškovi gradnje?

- Odluka ide za postavljanem solarnih panela na višestambenim zgradama do 2029., a na svim novim poslovnim i javnim zgradama do 2026. godine, a do 2027. i na sve stare poslovne i javne zgrade. S time da površina mora biti veća od 250 četvorih metara. Već sada u segmentu energetske uštede 51 posto stanara može raditi na energetskoj učinkovitosti zgrade. To već postoji u zakonu, a od prošle godine u zakonu imamo mogućnost osnivanja energetskih zajednica što zahtjeva sto postotnu suglasnost stanara jedne zgrade, a to znači da proizvodite trošite i dajete u mrežu vi kao zgrada. To je novi model, a također predviđen je i novi model agregatora koji proizvodi, troši, tehnički kompletno zatvara ciklus potrošnje u jednoj zgradi. Prva dozvola za to je već izdana. Postoji i mogućnost distribuiranih elektrana gdje pojedine tvrtke uđu u najam krova više zgrada, koje koriste energiju i prodaju je na burzi, ili kompenziraju zgradi energiju za zajedničku potrošnju struje ili punjače za automobile. Postoje niz modela koje je zakonodavac sada ponudio i treba raditi na tome da se oni i realiziraju. I da lokalna zajednica educira građane da shvate sve mogućnosti.

Dubrovačko neretvanska županija i Dubrovnik puno rade na tome da se uvode OIE. Gradonačelnik je ovdje govorio i o uvođenju elektro autobusa i autobusa na vodik pa se vidi da se želi brendirati grad i Županiju kao zeleno, obnovljivo. Postat će vrlo važno ponijeti zeleni i žig CO2 neutralno, to je trend i u turizmu jer se danas traže takve zelene i održive destinacije. Ovdje u Dubrovniku bi se puno postiglo da se snažno krene u postavljanje solara i elektrifikaciju.

Tomislav Ćurković: Vlada umjetno brani nisku cijenu struje za građane, no kad prestane, solarna elektrana na krovu bit će važnija od kruha

Tomislav Ćurković, član Udruženja OIE pojašnjava zašto je predaja viška proizvedene energije u mrežu s vlastitih elektrana za građane skupa, i zašto građana nije veći?

- To je zbog toga što smo dugo na socijalnoj razini branili cijenu električne energije i još je branimo, a to nije primjereno tržištu. Vlada kontinuirano radi razne akrobacije da bi cijena energije umjetno ostala niska za građane, što se ne događa s našim gospodarstvom. Gospodarstvo je od početka godine vidjelo povećanje računa za struju i 300 posto, dok je građanima zbog toga što je Vlada uspjela kompenzirati taj šok zbog događanja u svijetu, porasla samo 9 posto. Sada je već građanima jasno, kad bi imali svoju proizvodnju da bi puno lakše kompenzirali bilo kakve trzaje na tržištu, a mora se ići u smjeru da se svi građani educiraju i da se električna energija troši po potrebi. Da se potrošnja optimizira obzirom na izvor. Što ćemo više implementirati OIE kao vjetar i sunce, pogotovo na krovovima, tako će se ta opterećenja mreže morati na taj način i regulirati. I grijanje vode i hlađenje će se morati optimizirati na to kada imamo viškova i kada je prihvatljivo za mrežu. A cijena solarnih panela je pala, tako da je ta tehnologija danas pristupačna. Uloženo se, otprilike 10.000 eura potrebnih za prosječno kućanstvo, vraća već za 5- šest godina. Više je riječ o političkim interesima da se to ne promovira. A nije dovoljan pritisak ni na građane da ih se stimulira, a i da se nađe načina da ODS mreže prihvate sav višak kada građani ne koriste struju. Baterijski sustavi su još dosta skupi.

Država će potrošiti svoje kapacitete da kompenzira tržište, jednostavno će morati prestati grabiti iz Fonda za sve drugo da bi građanima umjetno držala nisku cijenu energije. Kada to građanima postane jasno, da mogu kao i gospodarstvo u tjedan dana dobiti 300 postotno povećanje cijene struje, onda je solarna elektrana važnija od kruha.

#OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE #MAJA POKROVAC #DANI DOBROG VJETRA