‘Smanjio sam minus na jednu plaću i dalje nikako ne ide. Uvijek nešto uleti baš kad pomisliš da ćeš se pokrpat!‘ Ekonomski stručnjak Tonći Svilokos drži kako je bankama davno trebalo zabraniti odobravanje minusa do tri mjesečne plaće

Što građanima 'u minusu' donosi Memorandum o razumijevanju kojim su Vlada RH, Hrvatska narodna banka i trinaest poslovnih banaka omogućili skori prelazak s prešutno prihvaćenih na dopuštena prekoračenja za više od 800 tisuća građana? Potpisnici Memoranduma najavljuju kako će svi korisnici dopuštenog prekoračenja o toj usluzi biti detaljno obaviješteni prije sklapanja ugovora, a osigurat će im se i obročna otplata duga u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja. Zvuči predobro da bi bilo istinito, kaže jedan naš sugrađanin. Iz susjedstva mu je poznata priča o umirovljenici koja je, ne razmišljajući i iz neznanja, 'upala' u minus veći ne samo od njezine mizerne mirovine, već i od jednostrukog dopuštenog minusa.

HNB je kasno reagirala

Žena u kasnim sedamdesetima ionako jedva preživljava, ali kako je već u godinama i slabo pamti, u pandemiji je odlučila na svoju ruku kupiti božićne darove obitelji. Bilo je tu i skupljih regala, jedan mobitel i pametni sat, podigla je novac s bankomata u par navrata, iznos je skoro dvaput premašio mirovinu, a kako se nije pokazao limit za podizanje gotovine, to je umirovljenica pomislila da za blagdane može malo više potrošiti, da će možda svaki mjesec dobivati covid dodatak...nažalost, umjesto ružičastog scenarija uslijedio je crni. Aktivirao se 'prešutni' minus koji je banka bez najave i jako velikodušno odobrila, pa kasnije na njega zaračunala dvoznamenkastu kamatu!

Hoće li i koliko prošlog tjedna potpisani Memorandum spasiti dubrovačku umirovljenicu i druge 'žrtve' negativnog salda na računu koji su u takav status često upali zbog nepažnje i neznanja, a katkad i samo zbog potrebe da spoje kraj s krajem mjeseca.

Tonći Svilokos, izv.prof.dr.sc. s Odjela za ekonomoju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku u tom pogledu nije pretjerano optimističan, a posebno je sumnjičav prema bankama:

Tonći Svilokos, izv.prof.dr.sc. s Odjela za ekonomoju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku

Cropix/Cropix

- Krajem 2018. banke su bez najave počele uvoditi tzv. prešutna ograničenja koja su zamjenjivala do tada svima poznata dopuštena ograničenja po tekućim računima. To su radile kako bi zaobišle regulativu, odnosno kako bi bile u mogućnosti svojim klijentima dozvoliti puno veće minuse po tekućim računima, i do tri mjesečne plaće, te naplaćivati bitno veću kamatnu stopu, u prosjeku EKS od 11 posto, ali koja u nekim slučajevima seže i do 17 posto. Glavni problem je u tome što su banke sve to uspjele vrlo dobro zakamuflirati tako da 99 posto korisnika niti nije znalo da im je dopušteni minus po tekućem računu zamijenjen s tzv. prešutnim. A Hrvatska narodna banka koja je kao regulator znala ili je trebala znati za tu praksu, reagira tek u srpnju 2021. kad pokreće inicijativu za uvođenje zakonskih izmjena vezanih uz odobravanje prekoračenja po tekućem računu – ističe izv.prof.dr.sc. Svilokos koji smatra da je taj HNB-ov potez došao više nego prekasno.

Bolje za banke nego za klijente

- Dotad su mnogi ušli u preduboke minuse koji su sada odjednom trebali biti smanjeni. Nažalost, mislim da u Hrvatskoj vlada prilično velika financijska nepismenost i da ljudi ne shvaćaju koliko je skupo koristiti kredite po tekućem računu, te olako, vrlo često i za nepotrebne kupnje, ulaze u velike minuse iz kojih se onda godinama ne uspijevaju izvući – kaže naš sugovornik.

- Unatoč inicijativi HNB-a iz srpnja 2021., pitanje minusa do danas nije riješeno, a mislim da Memorandum o razumijevanju koji potpisuje Ministarstvo financija i HNB s najvećim Hrvatskim bankama zapravo ni ne pokušava kvalitetno riješiti to pitanje, već omogućava da banke i dalje zadrže oba proizvoda. Mišljenja sam da je bankama trebalo zabraniti odobravanje minusa koji bi bili do iznosa tri mjesečne plaće i na koje bi naplaćivali enormno visoke kamate što zapravo rade kroz prešutna ograničenja po tekućem računu – ocijenio je izv.prof.dr.sc. Tonći Svilokos. Napomenuo je kako u zone minusa najčešće ulaze, osim financijski nepismenih, i vrlo siromašni ljudi s najnižim primanjima, ljudi koji su u ozbiljnim financijskim problemima i od takvih se naplaćuju najviše kamatne stope:

- Mislim da ovaj memorandum puno više ide na ruku bankama nego njenim klijentima i da nikakvu bitnu pozitivnu promjenu ljudi koji su u minusima po tekućem računu nažalost neće osjetiti – pribojava se Svilokos.

Mnoge rizike iskusili su građani koji u duljem razdoblju 'druguju' s crvenim na saldu, čak i ako nemaju prešutno prihvaćeno prekoračenje po tekućem računu.

Kraj mjeseca u novčaniku ovako izgleda

Neja Markicevic/Cropix

Šopingholičari, čuvajte se!

Čitatelj nam je ispričao kako je zbog kupnje i montaže skupljih kuhinjskih elemenata i dijela sanitarija uletio u minus u iznosu od dvije plaće iz kojega se nikako ne uspijeva iščupati:

- Pokušao sam, nije da nisam, ali nikako se ne mogu približiti svoti da bih isplivao. Smanjio sam minus na jednu plaću i dalje nikako ne ide. Uvijek nešto uleti u zadnji čas, baš kad pomisliš da ćeš se pokrpat', iskrsne neki neplanirani trošak i eto ti jada – kaže nam Dubrovčanin, jedan od korisnika, ili bolje rečeno talaca minusa koje financijski stručnjaci, ne bez razloga, nazivaju najnepovoljnijim mogućim kreditom s kamatnom stopom od oko 10 posto. Plastičnije rečeno, ako ste kroz cijelu godinu na tekućem računu bez posebnog alarma vukli 'jednostruki' minus od 6 tisuća kuna, dodatni trošak za kamate na taj 'luksuz' dosegnuo vam je šestotinjak kuna. Dakako, što ste više u dopuštenom, a prešućenom minusu, raste i iznos kamata koji dugujete banci, a tu je i uvijek prisutan rizik – hoće li vam buduća primanja dostajati za otplatu duga koji ste nabacili potrošnjom, nerijetko nepromišljenom i preko granica vlastitog budžeta.

Kako je neugodno biti u minusu, uvjerili su se u pandemijskim godinama neki građani iz turističke branše koji su zbog protekle dvije tanke sezone ostali bez prihoda, bez posla i novca za otplatu kredita za uređenje vila i apartmana. Takvima su banke u kratkom roku zatražile 'pokriće' za negativni saldo, pa se trebalo snalaziti novim posudbama novca kojeg već odranije nisu imali na računu. Sezona se oporavila, a s njom i kućni budžeti no opreza nikad dosta. Nije bez vraga da se ulasci u minus ne preporučuju i korisnicima koji ne kontroliraju dobro svoje mjesečne troškove ili pokazuju 'simptome' šopingholičara.