Tko vodi turu kajacima, biciklima ili bungee jumping, mora položiti za vodiča pustolovnih tura!

Turizam kakav je bio prije 2020. zacijelo se više neće vratiti. Turistički dolasci možda će ponovno dosegnuti predpandemijske brojke, no nova generacija turista sigurno će tražiti novu ponudu – ponajprije onu koja se organizira na otvorenom prostoru. Potreba za aktivnim odmorom bila je u porastu još i prije pandemije pa je recimo u Dubrovniku najpoznatija tura pustolovnog turizma bila kajak tura oko Lokruma i zidina.

Kajakarenje

Kao i mnogi drugi turistički propisi iz Zakona o pružanju usluga u turizmu izmijenili u osvit pandemije, tako su i oni koji se tiču usluga aktivnoga odmora i pustolovnoga turizma. Tko želi organizirati turu kajacima, biciklima, bungee jumping, ili vožnju trupicama po Neretvi, mora položiti za vodiča pustolovnih tura.

Sukladno Zakonu, od 3. prosinca 2019. godine, svi pružatelji turističkih usluga aktivnog i pustolovnog turizma moraju angažirati, ili imati zaposlenu osobu, s odgovarajućim domaćim ili stranim uvjerenjem kojim se potvrđuje sposobnost i vještine obavljanja pojedine aktivnosti, a sve u cilju prevencije i zaštite života i zdravlja sudionika na turističkim turama. U slučaju nezgoda odštetni zahtjevi klijenata mogu dovesti agencije do bankrota.

Stručne tečajeve obučavanja vodiča na pustolovnim turama organizira HGK – ŽK Dubrovnik, u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja, a za koji dan kreće novi ciklus edukacija.

U HGK kažu kako se na skorašnju radionicu odazvalo dvadesetak sudionika što je u skladu s prijašnjim godinama.

Nikolina Trojić, predsjednica Županijske gospodarske komore Dubrovnik

- Očekivali da će ove godine odaziv biti veći, prvenstveno jer su se trendovi u turizmu sve više okrenuli sadržajima i aktivnostima na otvorenom. Međutim, očito se je jedan dio pružatelja usluga na otvorenom povukao, nestao sa tržišta, ili čeka neka bolja vremena. Dok se ostali još uvijek nisu u potpunosti aktivirali, tj. osmislili i stavili na tržište zaokruženi proizvod – kaže Nikolina Trojić, predsjednica HGK ŽK Dubrovnik.

Dodaje kako Komora od 2013. godine sustavno podupire segment pustolovnog turizma, jer je to tržišna niša koja ide u prilog cjelogodišnjem turizmu. - Zapravo, najmanje se događa u srcu sezone, što nam i jest cilj. Čak smo od 2015. – 2019. u Dubrovniku imali Klaster Outdoor turizma, ali zbog nepostojanja interesa za zajedničkim djelovanjem pružatelja usluga smo ga ugasili. Šteta, jer aktivni turizam je i prije korona krize bio brzo rastući vid turizma, a sad posebno. Jasno mi je da su tipizirani, uhodani izleti najjeftiniji i najisplativiji svima, ali moramo se odmaknuti od takvog pristupa i ponuditi neke nove ideje i sadržaje. Šteta bi bilo čekati da se sve vrati na staro, jer ni ono staro, unatoč velikim brojkama dolazaka i noćenja, nije bilo pretjerano maštovito - smatra Trojić.

Svi na čekanju

Osim popularne i iznimno unosne ture kajacima u ponudi dubrovačkih agencija su i pješačke ture, biciklističke ture, penjačke, trkačke, speleološke, adrenalin parkovi, bugee jumping, ture sa trupicama po Neretvi, ture branja mandarina i ostalih poljoprivrednih proizvoda, te brojne druge aktivnosti koje se obavljaju u prirodi, a u sklopu su turističke ture, navode iz HGK.

Zoran Ateljević, sudjeluje kao predstavnik Zajednice za pustolovni turizam pri HGK u skoroj edukaciji voditelja aktivnih tura i kaže kako je i njihov sektor jednako pogođen krizom:

Boravak u prirodi iznimno je tražen u doba korone

Cropix

- Svi čekamo. Čekamo što će se objaviti sutra, pa prekosutra… Istina mi smo sektor koji nakon pandemije ima najviše prostora za oporavak jer se radi o boravku u prirodi na velik prostorima tu ne treba toliko voditi računa o socijalnoj distanci gdje će dugi u grupama imati problema. Ali opet, što će biti za mjesec, dva nitko ne zna. Pravila se mijenjaju u svakom trenutku, pa na primjer naši gosti čekaju od svojih Vlada da skinu Hrvatsku s crvene liste da bi rezervirali – govori Ateljević. Kaže kako ne treba stoga čuditi da nema nove ponude iz segmenta pustolovnog turizma jer nije trenutak za velika ulaganja i ostvarivanje novih ideja kad su svi još uvijek 'na mjerama'.

– Ako je ovo neki turistički restart definitivno bi trebalo ići u ovom smjeru. Imamo veliko zaleđe, brojne staze, neiskorišteno cijelo Dubrovačko primorje...- ističe Ateljević.