Kad je Vlada već zabranila rad nedjeljom i praznikom, (doduše, paušalno, jer mnogi rade i tada), valjalo bi se pozabaviti i radnicima koji su u poslu izloženi ekstremnim temperaturama. U skladu je to i s narativom o klimatskim promjenama i podgrijavanju strahova o podgrijavanju planete, pa je fer sjetiti se svih koji ne sjede pod rashladnim uređajem za vrijeme radnog vremena. A takvih je puno i obično baš oni hrane one koji, u ugodnoj atmosferi do penzije, na poslu sjede pod klimom.
TREĆINA SE PRŽI
Kako stoji u priopćenju, prema anketi portala MojPosao ograničenje rada na visokim temperaturama podržava 58% građana u Hrvatskoj.
Prema podacima Eurofounda - europske agencije za poboljšanje uvjeta života i rada - u Hrvatskoj više od 30 posto radnika provede najmanje četvrtinu radnog vremena izloženo ekstremnim temperaturama. Takav rad može imati ozbiljne posljedice po zdravlje radnika te se povlači pitanje potrebe ograničavanja ovakvog oblika rada.
U potrazi za odgovorima, MojPosao je proveo anketu u kojoj je više od 500 ispitanika podijelilo svoje stavove o ovoj temi.
Prema istraživanju, 58% građana smatra kako bi fizički rad na visokim temperaturama trebalo ograničiti na manji broj sati, dok 38% predlaže preraspodjelu fizičkog rada na hladnije sate u danu.
OVE SE GODINE NISAM SRUŠILA
A što kažu ljudi koji ljeti rade fizičke poslove vanka, ili u zatvorenim prostorima koji se tek grade pa nemaju uređene otvore, a kamoli klima uređaje?
- Imalo me kolpat‘ krajem srpnja. Radim na taraci jednog hotela, koja je u popodnevim satima dopola u suncu. Ima gostiju koji vole sjesti pod tendu, a ondje je 40 C stupnjeva. Sjede i hlade se ledenim pićem, a ja hodam i donosim naručeno. Bilo mi je baš teško, ali preživjela sam - rekla nam je 38-godišnja konobarica jednog dubrovačkog hotela.
- Apsolutno sam za to da nam se smanji fond radnih sati kroz dane ekstremne vrućine kakva je bila do neki dan. Ove se godine nisam srušila, ali tko kaže da neću iduće? - veli pesimistično.
- Gledaš ako ima hlada da pobjegneš, bitno je da imaš puno tekućine sa sobom i nekoliko majica za presvlaku - kaže naš sugovornik, koji već dugo radi na otvorenom.
TEŠKO JE I SJEDITI NA SUNCU
- Ne možeš toliko ni raditi niti ti je produktivnost tolika kao u normalnim uvjetima. Plaćeni smo uvijek isto, ali se pokušava pomaknuti radno vrijeme, da počnemo recimo od 6 ili čak od 5 ujutro, a najviše što napravimo, napravimo do 11. Nakon toga više i da ništa ne radiš, teško je sjediti na suncu. A nekad zna biti još gore u prostoru u kojem radiš, a koji nije dovršen pa nema hlađenje - ističe ovaj građevinski radnik.
Tomislav Bačić, predsjednik Strukovne grupe graditeljstva Županijske komore Dubrovnik, mišljenja je da je teško ograničiti rad u građevini ili preraspodijeliti smjene:
- To je gotovo pa neizvedivo, jer ljudi obično putuju na gradilišta 10-15 kilometara, što će ti ljudi, ne mogu se vraćati... Poslodavac bi možda u tim kritičnim temperaturnim razdobljima trebao uvesti da ti dani budu neradni, pa da se omoguće dvije-tri nedjelje da se odrade. To bi se moglo regulirati zakonom - ističe Bačić.
Neki su radnici navodno više plaćeni zato što rade na ekstremnim temperaturama, ali njihov poslodavac više naplaćuje i radove koje izvode. Na tu tvrdnju Bačić kaže:
- Rijetko tko će pristati da podižete cijenu rada. Po meni je bolje te dane ne raditi i onda ih nekako nadoknaditi - zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....