Turisti troše ‘ko ludi‘: prosječni račun u Hrvatskoj iznosi 116,94 kune, a Dubrovnik je naravno rekorder! Evo koliko smo ‘jači‘ od ostalih

Premda inflacija doslovce galopira, ekonomisti i stručnjaci za turizam pumpaju nam samopouzdanje i uvjeravaju kako je, istodobno, situacija s turističkom sezonom skoro pa nikad bolja, da ”gosti troše samo tako i da će konačni učinci nadmašiti i najluđe prognoze”. Istina, uz ogradu kako broj turista nije premašio rekordnu 2019. godinu, ekonomisti naglašavaju kako su financijski učinci znatno iznad očekivanih i kao takvi ”impresivniji i bolji nego 2019. godine”.

Želeći se uvjeriti kakvo je stvarno stanje na terenu i jesu li pokazatelji doista tako dobri, od Ministarstva financija RH smo zatražili financijske podatke o fiskalizaciji za Dubrovačko- neretvansku županiju te, za usporedbu, i susjednu Splitsko- dalmatinsku, koju mediji navode kao županiju- rekordera turističkih učinaka. Prema odgovoru Ministarstva, iznos fiskaliziranih računa od 1. do 31. srpnja ove godine u Hrvatskoj je iznosio 30.084.897.567,50 kuna uz 257.257.292 izdanih računa, što znači da je prosječni iznos računa 116,94 kune. U srpnju 2019. zbroj 253.083.716 izdanih računa iznosio je 22.337.597.114,69 kuna, što znači da je prosječni iznos računa bio 88,26 kuna, odnosno da usporedba 2019-2022. godine ukazuje da je izdano 1,65 posto više računa na kojima je iznos povećan za 34,68 posto.

.

Tonci Plazibat/Cropix/Cropix

Isti broj računa, više novaca 

Međutim, iz pokazatelja nadležnog Ministarstva razvidno je da su na Jadranu razlike još uočljivije:- U Dubrovačko- neretvanskoj županiji je srpnja ove godine fiskalizirano 6.355.849 računa na iznos od 1.113.089.540,61 kuna (prosječno 175,13 kn po računu) dok je srpnja 2019. fiskalizirano 6.568.744 računa na iznos odo 842.650.022,83 kune (prosječno 128,28 kn po računu). To znači da je izdano 3,24 posto manje računa, ali je iznos računa povećan za 32,09 posto. U susjednoj Splitsko- dalmatinskoj županiji srpnja ove godine fiskalizirano je 37.326.471 računa na 3.768.329.777,56 kuna (prosječni iznos računa 100,95 kn), dok je 2019. ukupno 34.497.749 računa fiskalizirano na iznos od 2.563.122.922,49 kuna (prosječno 74,29 kune po računu), što znači da između Imotskog i Visa izdano 8,20 posto više računa na iznos koji je veći za 47,02 posto.

Pučki rečeno, na razini države građanima i turistima je izdan skoro jednaki broj računa, a 35 posto veći ukupni iznos ukazuje na stvarnu trogodišnju inflaciju. Pokazatelji za našu županiju znače da se u kupovinu išlo nešto rjeđe i promišljenije, kad se odjednom kupovalo više, dok je porast u najvećoj jadranskoj županiji doista impozantan, čemu je doprinjeo i rekordan broj gostiju, posebno na ovogodišnjoj ”Ultri”. Međutim, valja priznati kako su zbog turizma cijene u našoj županiji nešto veće no u susjednoj županiji i cijeloj Hrvatskoj, što potvrđuje i čelnica Županijske gospodarske komore Nikolina Trojić:

Jesensko zaokruživanje

-Krajnji jug Hrvatske ima standardnu boljku da su u prosijeku cijene nešto više nego u ostatku zemlje zbog turističkih potrošača. To je stari trend koji je u uvjetima inflacije dodatno naglašen- potvrđuje Trojić te o kontroli neopravdanog rasta cijena u kontekstu uvođenja eura dodaje:- Teško je egzaktno procijeniti koliko je povećanje cijena opravdano, a koliko ne. Uvođenje eura potrefilo se s najvećom inflacijom još od svjetske financijske krize. Dnevne promjene cijena energenata, narušeni lanci opskrbe i nedostatak određenih sirovina akcelerator su inflatornih pritisaka. Kako bi ostali konkurentni i iznad nule naši poslovni subjekti također slijede svjetske trendove povećanja cijena. Pri tome početkom rujna bit će u obvezi dvojnog iskazivanja cijena, gdje se nerijetko nalaze nezgodne decimale. Ako se povećanje dogodi zbog zaokruživanja na prvi idući cijeli broj, ne bismo trebali imati previše problema. Međutim, jasno je da će biti i onih koji love u mutnome. Upravo stoga je Ministarstvo gospodarstva izradilo aplikaciju Etički kodeks, gdje poziva sve poslovne subjekte koji imaju direktni kontakt s krajnjim potrošačima da se uključe i prema pravilima Kodeksa vrše dvojno iskazivanje cijena. Županijski ogranci Gospodarske i Obrtničke komore zaduženi su za distribuciju naljepnica svima onima koji se prijave u aplikaciju Etičkog kodeksa. Pristupanje kodeksu jedan je od mehanizama koji bi trebao doprinijeti stvaranju sigurnog okruženja za krajnje potrošače. Cilj Etičkog kodeksa je omogućiti pouzdano i transparentno uvođenje eura u Hrvatskoj. Komora će svakako podržati i pomoći svaku inicijativu koja osigurava zaštitu prava potrošača, ali i poslovnih subjekata.

Nikolina Trojić, predsjednica HGK Županijske gospodarske komore Dubrovnik

Cropix/

Na upit hoće li HGK Dubrovnik čelnicima lokalne samouprave preporučit mjere obuzdavanja inflacije i smanjenje pritiska na najugroženije socijalne slojeve ili su neke mjere već predložene, Trojić ističe:

O inflaciji 'brine' država

-Lokalne razine vlasti nemaju mehanizme za upravljanje inflacijom niti represivne mehanizme prevencije. Fiskalna i monetarna politika vode se s nacionalne razine upravljanja. Lokalna razina vlasti može jedino upravljati socijalnim politikama dotacija najugroženijim skupinama društva te time umanjiti nesrazmjere iznosa potrošačke košarice s primanjima kućanstava. Ali, dužnost lokalne razine vlasti je stvarati pozitivno i stimulativno poslovno okruženje, prvenstveno kroz brzo rješavanje administrativnih procedura. Županijska komora Dubrovnik upućuje već dobrih dvadesetak godina na zajednički, strateški pristup rastu i razvoju gospodarstva, s naglaskom na potporu sektorima koji su od vitalne važnosti, a to su svakako poljoprivreda i proizvodnja hrane.

.

Tonci Plazibat/Cropix/Cropix

Nikad se ta djelatnost isplativošću ne može mjeriti s turizmom, ali zadnjih godina vidimo da je od presudnog značaja, te ih potporama i stvaranjem poticajnih okvira treba učiniti isplativom, posebice mladim ljudima. Treba imati i viziju, energiju i jako puno strpljenja za stvaranje pozitivnog poslovnog okružja za industrije budućnosti: kreativne industrije, digitalne i robotičke centre, centre znanja i inovacija koji bi privlačili stručnjake i znanstvenike iz cijeloga svijeta. Može se jako mnogo uraditi i na specifičnim oblicima turizma: zdravstvenom, aktivnom, sportskom itd. koji će destinaciju učiniti atraktivnom cijelu godinu, a ne samo par mjeseci. Time bi se riješio i problem radne snage jer budimo realni, ljudi koji nemaju primanja niti normalan radni tempo kroz cijelu godinu ne mogu dugo podnositi takvu situaciju- ističe Trojić i na kraju naglašava:

-Stoga mi u Županijskoj komori Dubrovnik kontinuirano upozoravamo i predlažemo da se sve institucije skupe na jedno mjesto i donesemo konsenzus kako želimo da nam izgleda budućnost te podijelimo zadatke između sebe i sinkronizirano djelujemo. Rezultati se mogu postići jedino tako!