Sadnjom protiv prenamjene
Zbog svega navedenog ne čudi što je dubrovačka gradska vijećnica Dolores Lujić na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća aktualizirala pitanje kada će Grad poljoprivredno zemljište u svom vlasništvu po prihvatljivim uvjetima dati na korištenje građanima.
- Ne samo lokalna samouprava nego i država ima poljoprivrednog zemljišta u svom vlasništvu. Hoće li raspisati natječaj da bi ljudima dali dio tog zemljišta koje bi oni koristili ili za vlastite potrebe ili za tržište? Primjerice, javio nam se svojedobno velik broj ugostitelja zainteresiranih dobiti određeno poljoprivredno zemljište za uzgoj začinskog bilja. Ne samo da bi se pomoglo sugrađanima s tim zemljištem, nego bi se i sačuvalo to zemljište od moguće prenamjene u građevinsko. Zemlja ionako stoji, a uz minimalnu naknadu to bi mnogima značilo – smatra Lujić.
Iz Grada Dubrovnika pak tvrde: - Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države je sukladno zakonskoj proceduri usvojen na Gradskom vijeću u studenom 2019. godine. Potom je isti upućen na suglasnost Županiji te je još uvijek kod njih na suglasnosti uz opasku da je Županija nedavno tražila njegove nadopune. Poslali smo traženo i očekujemo skoru suglasnost na program. Daljnja procedura zahtjeva da Županija uz svoju suglasnost isti proslijedi na suglasnost nadležnog Ministarstva.
Motiku u ruke
Programom je određeno za zakup 21 hektar poljoprivrednog zemljišta na administrativnom području grada Dubrovnika.
- Kroz javni natječaj, površine se daju u zakup na rok od 25 godina pojedinom ponuditelju. Početni iznos zakupnine definiran je Uredbom o načinu izračuna zakupnine po pojedinim katastarskim općinama i to po jedinici ha (budući da su naše čestice relativno usitnjene, iznosi po hektaru zemljišta su uistinu simbolični), a maksimalni ponuđeni iznos ne može biti veći od dvostrukog iznosa početne zakupnine ili se smatra nevažećim – pojašnjavaju iz Grada. Maksimalna površina za zakup je 5 hektara. Gradskog neobrađenog poljoprivrednog zemljišta najviše je na području Rijeke dubrovačke, Elafita, Gornjih sela.
Vrijeme korone potaklo je mnoge da se okrenu zemlji i poljoprivredi. Bilo bi zasigurno onih koji bi rado obrađivali zapušteno poljoprivredno zemljište u vlasništvu Grada pa ako i samo za svoje potrebe. Samo da program što kraće 'šeta' po institucijama dok čeka potrebne suglasnosti kako bi se konačno stvar pokrenula i realizirala.
Deficit voća i povrća
Ministarstvo poljoprivrede očitovalo se kroz medije kako 'postoji mogućnost da određene kulture budu nedostupne na domaćem tržištu RH', kada je riječ o voću i povrću koje uspijeva u suptropskom i tropskom klimatskom području, ako bi na jesen došao drugi val pandemije. Također kažu kako ministarstvo ulaže dodatne napore kako bi hrvatski proizvođači voća i povrća opskrbili domaće tržište. Očito, svi su svjesni mogućeg problema s nestašicom hrane u kojem bi se mogli naći stanovnici RH uslijed drugo vala virusa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....