Tražit će se dokazi o kompetencijama radnika iz trećih zemalja i imaju li primjeren smještaj. Evo što to znači

Lani je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji izdano preko devet tisuća dozvola za boravak i rad stranih državljana. Potrebe za stranom radnom snagom su sve veće, a poteškoće poslodavaca i samih radnika izraženije, što državu tjera na izmjene pravila. U tijeku je javno savjetovanje o nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o strancima.

S odobravanjem je dočekana vijest o produljenju dozvole za boravak stranih radnika s jedne na tri godine. Obrtnici i poslodavci kažu kako postupak ishođenja dozvole predugo traje, tako da je novela o produljenju dozvole za boravak najbolja vijest.

Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije, s HGK-Županijskom komorom Dubrovnik, provodi istraživanje potreba za uvoznom radnom snagom upravo stoga što je, kako navode, tržište rada, posebno u sektoru turizma i ugostiteljstva, suočeno s problemom manjka radne snage. Predsjednica Obrtničke komore DNŽ Nikolina Farčić podsjeća kako su se kvote su se za strane radnike, zbog velikog pritiska gospodarstva i nemogućnosti funkcioniranja bez priljeva radne snage, konstantno povećavale pa je u 2023. u Hrvatskoj izdano 172.499 dozvola. Uz povećanje roka na koji se može izdati dozvola za rad, u glavne novosti Farčić iz prijedloga zakona izdvaja i to da će sezonska dozvola vrijediti devet umjesto šest mjeseci, da se olakšava mijenjanje zanimanja kod istog poslodavca ili mijenjanje poslodavca, a rok za izdavanje plave karte, za visoko kvalificirane državljane trećih zemalja, produljuje se s dvije na četiri godine.

Nikolina Farčić, predsjednica Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije

Tonći Plazibat/cropix/Tonći Plazibat/cropix

- Po djelatnostima predvodi građevina, zatim turizam i ugostiteljstvo. Izmjene u kontekstu povećanja rokova na tri godine odnosno sezonske na mjeseci mjeseci rezultat su isto tako prakse, iskustva i potrebe gospodarstva da se administracija i nepotrebno ponavljanje iste izbjegne te da proces dobivanja bude što operativniji te olakša poslodavcima zadržavanja stranih radnika koji im odgovaraju. Često se za zapošljavanje angažiraju specijalizirane agencije što poslodavcima olakšava operativu, jer se brinu za pronalazak radnika i svu dokumentaciju, neke čak šalju zamjenu ukoliko ste nezadovoljni djelatnicima. U slučaju individualnih zapošljavanja, teret povratka radnika je sad na poslodavcu te je također stavljen naglasak na prava radnika i adekvatan smještaj. Strani radnici su naša realnost već dugo vremena, kao i svi administrativni i problemi logistike smještaja vezanih uz njih, znanja jezika pa i vještina potrebnih za pojedine djelatnosti. Zasigurno će poboljšanje uvjeta, kako za poslodavce tako za djelatnike, biti i ubuduće tema s obzirom da će, po sadašnjem tempu zapošljavanja, do 2030., predviđa se, svaki četvrti radnik u Hrvatskoj biti stranac. Da su ta predviđanja utemeljenja znamo i po postojećim negativnim trendovima smanjivanja broja stanovnika generalno te potrebe ispunjavanja zahtjeva tržišta useljavanjem kako bi se popunio broj radno aktivnog stanovništva, odnosno izbalansirao na razini koja omogućava funkcioniranje gospodarstva, pa posljedično i države. Razina dijaloga i donošenja izmjena zakona su dokaz da su svi dionici osvijestili problem, više ga nitko ne negira te je lakše komunicirati u smislu pronalaska boljih rješenja – komentira Nikolina Farčić.

Predloženim zakonom, zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad u Hrvatskoj, među ostalom dokumentacijom, i u deficitarnim zanimanjima pri zapošljavanju državljana treće zemlje morat će se priložiti dokaz da radnik ima potrebne kompetencije za rad u tom zanimanju. Kompetencije će dokazivati postojanjem odgovarajućeg radnog iskustva ili dokazom o završenom obrazovanju.

Također, tražit će se i dokaz o primjerenom smještaju kada ga poslodavac osigurava ili je posrednik. Pod tim se smatra smještaj koji zadovoljava opće zdravstvene i sigurnosne norme te državljaninu treće zemlje osigurava primjeren životni standard tijekom cjelokupnog boravka. O svakoj promjeni smještaja, poslodavac je dužan u roku osam dana obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju. Pritom, od radnika može zahtijevati plaćanje najamnine čiji iznos nije previsok u usporedbi s njegovim neto primicima od rada i u usporedbi s kvalitetom smještaja, a takva se najamnina ne smije automatski odbijati od plaće. U prijedlogu zakona stoji da se državljanima trećih zemalja s radnom dozvolom neće prihvatiti prijava boravišta ako je na adresi gdje se prijavljuje veći broj osoba od propisanoga u odnosu na stambenu površinu smještajne jedinice.

Najviše straih radnika zapšljava se na građevini pa onda u turizmu

Ivo Ravlic/Cropix/Ivo Ravlic/Cropix

Pravilnikom o boravku državljana trećih zemalja u Hrvatskoj je propisano da u prostoru koji je namijenjen boravku, spavanju i pripremi hrane može boraviti najviše šest sezonskih radnika. Oprema i uređaji u objektu ne smiju biti dotrajali i oštećeni te moraju biti u funkcionalnom stanju. Nadalje, najmanja osigurana kvadratura iznosi 14 četvornih metara, uključujući prostor za spavanje, pripremu hrane i sanitarne prostorije, za dvoje najmanje 20, troje 25, četvero 32, petero 38, a šestero 44 kvadrata.

Među primjedbama, prijedlozima i komentarima nacrta zakona u javnom savjetovanju, jedan je građanin iznio kako je znanje hrvatskog jezika osnova i obaveza zbog sigurnosti svih radnika, osobito na gradilištima. Nadalje, među komentarima stoji primjedba da strani radnici s prijavljenim boravištem i EU plavom kartom, kojoj je cilj olakšati migraciju visokoobrazovanih radnika zajedno s obitelji, djecu mogu upisati u vrtić samo po punoj, ekonomskoj cijeni. Stoga predlažu da se promijene uvjeti upisa u vrtiće. Roditelji koji s djecom imaju prebivalište na području Dubrovnika vrtić plaćaju od 33,18 do 73 eura mjesečno, dok je ekonomska cijena 322,52 eura mjesečno.