StoryEditorOCM
Turizam i gospodarstvoDržavni zavod za statistiku

Usporio rast hrvatskog BDP-a! Ovo se nije dogodilo još od koronakrize, evo što kaže premijer Plenković

Piše hina
27. kolovoza 2026. - 12:44
ilustracijaNiksa Stipanicev/Cropix
Prati Dubrovački vjesnik na Googleu

Zahvaljujući rastu osobne potrošnje, investicija i izvoza, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju ove godine već 22. kvartal zaredom, ali sporije nego u prethodnom kvartalu.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je četvrtak prvu procjenu, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju realno porastao za 1,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je već 22. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 2,2 posto.

Rast BDP-a na godišnjoj razini od 1,7 posto je najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2020. godine, kada je gospodarstvo palo pod utjecajem koronakrize.

Rast potrošnje i investicija

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u drugom kvartalu za 0,5 posto na godišnjoj razini, znatno sporije u odnosu na 2,6 posto u prethodnom tromjesečju.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 1,7 posto, sporije u odnosu na 2,5 posto u prethodnom kvartalu.

Državna potrošnja porasla je za 2 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 0,7 posto.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 3,0 posto na godišnjoj razini, nakon pada za 1,6 posto u prethodnom kvartalu.

Pritom je izvoz roba porastao za 5,2, a usluga za 1,0 posto.

Uvoz roba i usluga povećan je, pak, za 3,4 posto, dok je u prethodnom kvartalu pao za 0,3 posto.

Pritom je uvoz roba porastao za 2,5, usluga za 7,8 posto.

Rast na godišnjoj razini brži od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u drugom tromjesečju poraslo za 0,4 posto na kvartalnoj, a 1,7 posto na godišnjoj razini.

Tako je rast domaćeg gospodarstva na godišnjoj razini i dalje znatno brži u odnosu na prosjek u Europskoj uniji (EU).

Eurostat je nedavno objavio da je u drugom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,5 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 1,2 posto.

Gospodarstvo eurozone je, pak, u tom tromjesečju poraslo 0,4 posto na kvartalnoj, a 1,0 posto na godišnjoj razini.

image

Davor Bozinovic, Andrej Plenkovic.

Ronald Gorsic/Cropix

Plenković: U ovim okolnostima je očekivano

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković rekao je da je Hrvatska jedna od četiri zemlje u Europskoj uniji koja posljednjih pet i pol godina ima neprekinut trend gospodarskog rasta, pored Belgije, Bugarske i Cipra.
“Ovo je 22. uzastopno tromjesećje rasta BDP-a, unatoč globalnim okolnostima koje su se znatno izmijenile, a to je uz rusku agresiju na Ukrajinu i rat na Bliskom Istoku koji je imao posljedice za cijene energenata diljem svijeta, Europe pa i Hrvatske”, komentirao je premijer na sjednici vlade današnju objavu Državnog zavoda za statistiku (DZS) prema kojoj je BDP u navedenom tromjesečju porastao za 1,7 posto.
Od početka 2021. godine, naveo je, jedino Hrvatska, Belgija, Bugarska i Cipar imaju neprekidan trend rasta. 
Hrvatsko gospodarstvo u odnosu na prosjek EU i prosjek eurozone, istaknuo je, raste više, premda se radi o donekle usporenom rastu u odnosu na ranije. Prema dostupnim podacima, prosjek EU-a je 1,2 posto, a eurozone 0,9. 
“Rast od 1,7 posto, ako se gleda u tom kontekstu energijske krize i visoke baze, a to je rast od 3,8 posto u drugom kvartalu 2025. godine, je u ovim okolnostima očekivan”, rekao je Andrej Plenković.
Dodao je da su sve glavne sastavnice rasta BDP-a zabilježile pozitivan rezultat, a posebno je izdvojio izvoz roba i usluga te državnu potrošnju koje su bile vrlo dobre. 
Predsjednik vlade istaknuo je i da je DZS objavio da je prosječna plaća u lipnju ove godine bila 1.555 eura, što je sve bliže vladinom cilju da do kraja mandata poraste do 1.600 eura.
Dodao je i da se prosječne mirovine koje će nakon posljednjeg usklađivanja iznositi 784 eura, približavaju cilju vlade da do sredine 2028. godine narastu do 800 eura.

01. rujan 2026 10:53