ZAŠTIĆENI RAČUN ‘SPAŠAVA‘ DUŽNIKE: Evidentirano 1838 dužnika, blokirana 202 poslovna subjekta

Do travnja ove godine u Dubrovniku je evidentirano 1838 potrošača koji nisu podmirili dospjele neizvršene obveze za plaćanje, podaci su Financijske agencije Fina. Krajem ožujka 2021. godine dug potrošača iznosio je 162,5 milijuna kuna, a to je bila samo glavnica.

Na rang listi 25 gradova po kriteriju potrošača koji nisu podmirili dugove, Dubrovnik je na 19. mjestu. Što se pak Dubrovačko-neretvanske županije tiče, 5051 je dužnik s ukupnim dugom od gotovo 402 milijuna kuna. U Županiji je do 31. ožujka evidentirano 430 pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost i imaju dugovanja. Od toga je 174 poslovna subjekta sa 172 djelatnika.

- Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. ožujka 2021. godine, na području grada Dubrovnika bila su blokirana 202 poslovna subjekta, od čega je 91 pravna osoba i 111 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost. Ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosio je 22,9 milijuna kuna (glavnica), od čega se 13,0 milijuna kuna odnosi na pravne osobe, a 9,9 milijuna kuna na fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost – ističu iz Fine.

Na pitanje je li u 2020. u odnosu na 2019. došlo do povećanja broja dužnika u Dubrovniku i za koliko je narastao dug, iz Fine odgovaraju:

- Na dubrovačkom području 31. prosinca 2020. evidentirano je 1.698 potrošača koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje, što je za 87 potrošača ili 5,4 posto više nego na kraju prosinca 2019. godine. Dug potrošača iznosio je 158,7 milijuna kuna (glavnica), što je za 16,8 milijuna kuna (11,8 posto) više u odnosu na prosinac 2019. godine – poručuju iz Fine.

Zanimalo nas je i koliko je od početka godine otvoreno zaštićenih računa u dubrovačkoj poslovnici Fine. Od 1838 ovršenika koji nemaju dovoljno sredstava na računu za otplatu duga, njih 1.492 ima otvoren zaštićeni račun.

- U razdoblju od 1. siječnja, do 22. travnja , nije uočen trend povećanog broja otvorenih zaštićenih računa kao izravna posljedica prestanka moratorija na kredite banaka – kažu u Fini pa navode kako je u siječnju evidentirano 2.928 otvorenih zaštićenih računa, u veljači 3.115, ožujku 3.447, a u 20 dana travnja zatraženo je 2.413 zaštićenih računa.

Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik 

- Prema Fininim podacima od 2018. pa sve do ožujka 2021. dug poslovnih subjekata je padao. U 2020. se isto u odnosu na prethodnu godinu drastično smanjio, zapravo smanjila se poslovna aktivnost. Poslovni subjekti su vidjeli nadolazeću opasnost pa se nisu intenzivno niti zaduživali pa naravno posljedično tome nije došlo ni do velikih nenaplaćenih potraživanja. Građani su zadnje dvije godine bili na jednakoj razini – kaže predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić i dodaje:

- Osnova priče je početak oporavka turizma. To je zamašnjak za sve sfere našeg gospodarskog i građanskog društva. Ukoliko se dovoljno brzo uspijemo procijepiti, dobro budemo organizirani u sezoni i izreklamiramo sebe kao destinaciju mogli bi u lipnju već početi primati turiste, a ako nas posluži sreća s brojkama pa uhvatimo i rujan i dio listopada, to će značiti jedan dobar oporavak tržišta i smanjiti broj ljudi koji bi moguće mogli doći kod Fine na ovrhe.

Trojić ukazuje na još jednu novonastalu sitaciju:

- Financijska regulatorna tijela EU upozoravaju financijske institucije na očekivano pogoršanje kvalitete imovine što znači da će se smanjiti vrijednost kolaterala tj. hipoteka tj. nekretnina zaduženih subjekata, a posljedično tome će se smanjivati i očekivani iznosi kredita ili zaduženja. To je novi momenat gdje se financijski sektor upozorava da kod budućih kredita ili budućih reprograma ili reprograma moratorija da vode računa da se smanji vrijednost zaloga za kredit ili moratorij. Što znači da je netko prošle godine mogao za istu nekretninu dobiti veći kredit nego što može ove godine – kaže Nikolina Trojić.

Na komentare u javnosti kako je sve više onih koji posežu za otvaranjem zaštićenih računa, Trojić kaže:

- To je dobro jer pokazuje dobru informiranost naših i poslovnih subjekata i građana da su svjesni da trebaju to napraviti. Prijašnjih ni znali nisu da im je to na neki način zaštita standarda odnosno privatnog računa. Zaštićeni račun garantira pojedincu minimum za preživljavanje.