Peludna sezona krenula je u ožujku, a vrhunac dosežne u travnju i svibnju. Alergijski semafor koji prikazuje praćenje dinamike pojavljivanja alergenog peluda u zraku, za dubrovačko područje pokazuje kako je razina preluda jasena, trave, crkvine i lijeske niska, ali je zato bor i čempresi u ‘crvenom‘, objavio je Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
"Borovi su poznati po svojoj prilagodljivosti različitim uvjetima i otpornosti na zagađenja, ali i po tome što proizvode velike količine peludi. Međutim, što se peludi tiče, treba znati kako je ona niskog alergijskog potencijala. Ovo zimzeleno crnogorično drveće među najzastupljenijim je vrstama mediteranskog peludnog spektra, a koncentracije peludi su najveće tijekom ožujka i travnja, ali i početkom svibnja", navode iz Zavoda.
No, čempresi, čija je razina peluda u visoka (6.3), na popisu je umjerenog stupnja alergenosti. "Proizvode velike količine peluda koja je u kontinentalnim krajevima prisutna najčešće od veljače do kraja lipnja, a na Jadranu se u zraku zadržava kroz cijelu godinu", objavili su.
Može li alergija nestati sama od sebe? Ovako na ovo pitanje odgovaraju iz Zavoda za javno zdravstvo dubrovačko-neretvanske županije: "Informacija o alergenu ostaje zauvijek „zapisana“ u tijelu. Ukoliko organizam tijekom duljeg vremenskog razdoblja ne bude izložen alergenu, antitijela mogu nestati. Novi kontakt s istim alergenom može imati drugačiji klinički intenzitet, ali teoretski neće iščeznuti. Stoga je prevencija trajno izbjegavanje alergena".