Jutros od 7 sati otvorena su birališta na kojima će birači birati novi saziv Hrvatskog sabora, a time i novu hrvatsku Vladu. Birališta su otvorena do 19 sati. Podatke o izlasnosti Državno izborno povjerenstvo objaviti će u 12 i 17 sati. Iz DiP-a poručuju kako računaju da će do 21 sat biti obrađeno 50 posto glasačkih listića, a između 23 i ponoća, imati će 80 posto izbornih rezultata.
’Poguranac’ za kandidate
Na ovim izborima prvi ćemo put glasati u novim izbornim jedinicama. Iako i dalje imamo deset izbornih jedinica na teritoriju RH, uz dvije jedinice za manjine i dijasporu, granice jedinice su se promijenile - u nekim slučajevima i drastično, kao što je slučaj sa VII. izbornom jedinicom, dok je krajnji jug uglavnom ostao ‘neokrznut’.
Birači glasuju za kandidate sa stranačkih i koalicijskih lista, uz mogućnost preferencijalnog glasa za željenog kandidata ili kandidatkinju, čime mogu izravno utjecati na promjenu poretka kandidata na listi sa 14 imena. Time veće šanse za osvajanje zastupničkog mandata imaju i kandidati koji na listama nisu na najvišim mjestima stranačkih i koalicijskih lista.
Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske izvijestilo je kako će u X. izbornoj jedinici birači moći izabrati između 17 lista na kojima se nalazi 238 kandidata. Deseta izborna jedinica inače obuhvaća teritorij Dubrovačko-neretvanske županije i juga Splitsko-dalamtinske županije, s ukupnim brojem od 358.152 glasača s pravom glasa.
Službena promidžba završava 15. travnja (ponedjeljak) u ponoć, nakon čega u Hrvatskoj nastupa dvodnevna izborna šutnja, uoči izbora u srijedu, 17. travnja.
Odzvonilo zatvorenim listama
Preferencijalno glasovanje kod nas je primijenjeno u nekoliko izbornih ciklusa, a prvi put na izborima za Europski parlament 2013. godine. Na parlamentarnim izborima prvi put je korišteno 2015. godine, potom na izvanrednim izborima 2016. te na prošlim izborima 2020. godine. Prije toga važio je samo sustav zatvorenih lista u kojemu je birač mogao glasovati samo za pojedinu listu, ne i za pojedince. Kandidati s nižih mjesta na listama dotad nisu imali šanse biti izabrani, osim ako lista na kojoj su bili ne bi dobila natprosječno visok postotak glasova, teoretski i 100 posto, što se, naravno, nikada nije dogodilo.
Izbori u brojkama
Poznato je koliko građana na ovim izborima ima pravo glasa. Broj je manji nego prije 4 godine. Na parlamentarnim izborima sljedeće srijede pravo glasa imat će 3 733.283 birača.
Usporedi li se statistika s parlamentarnim izborima održanim 2020. godine, pravo glasa ima 126.204 osobe manje.
Najviše glasača živi u Zagrebu. njih 665 tisuća. Najmanje u Ličko-senjskoj županiji, čak 16 puta manje, 39.750. Metropola je istovremeno i županija i grad s najviše birača koji će glasovati u tri izborne jedinice.