Dubrovački dermatolog Hrvoje Brajčić savjetuje kako zaštiti kožu od sunca, kakve kreme i odjeću trebamo za jako sunce

Zatoplilo je i još će. Dok temperatura zraka raste, više vremena provodimo na otvorenom što podrazumijeva da je i naša koža sve izloženija sunčevim zrakama. Iako je s jedne strane sunce zdravo za čovjeka zbog vitamina D, s druge pak strane pretjerano izlaganje suncu može imati posljedice po našu kožu, samim tim i naše zdravlje. U predstojećem vrućem dijelu godine krema sa zaštitnim faktorom i to ne ispod SPF 30 je ‘must have‘.

Kako adekvatno zaštititi najveći ljudski organ pojasnio nam je dr.med. Hrvoje Brajčić, specijalist dermatologije i venerologije u Općoj bolnici Dubrovnik.

- Postoji glavna podjela zaštitnih krema na fizikalne ili mineralne i kemijske. S fizikalnim ljudi mogu odmah na sunce ali ih se često izbjegava jer ostavljaju trag, izrazito su bijele pa se vide, ali one najčešće bolje štite od UV zračenja. Kemijske treba nanijeti dvadesetak minuta prije da se apsorbiraju i tako stvori zaštita na koži. Kemijske se upijaju u kožu, fizikalne čim se nanesu zaštita su na površini. Jako je bitno, i na to treba obratiti pažnju, da krema pokriva UVA i UVB spektar – kaže dr. Brajčić i nastavlja:

Tonci Plazibat/Cropix

- U pravilu, što je veći zaštitni faktor to je bolje, u Australiji primjerice ne možeš ni kupiti kremu ispod SPF 30. Mali SP faktori ne pružaju dovoljnu zaštitu. Čak imaju kreme s faktorom 100. To ustvari označava koliko se dulje vremena može provesti na suncu. SPF 50 znači da osoba može ostati na suncu 50 puta dulje nego joj je inače potrebno da koža pocrveni. Ako nekome treba dvije minute da izgori, s faktorom 50 trebat će mu sto minuta. Bitno je da se krema redovito nanosi. Ako smo ujutro nanijeli kremu mislimo to je dovoljno za taj dan, zapravo kreme najčešće traju sat, dva vremena i treba ih obnavljati.

Spominje i odjeću s UPF faktorom koja štiti jednako kao da smo nanijeli zaštitni faktor. Ta je odjeća poželjna za sve aktivnosti na otvorenom, najčešće je UPF 50.

- Većina odjeće, pogotovo one koju nosimo ljeti, ne pruža zaštitu pa je nužno zaštititi kožu. Ljudi moraju znati i da to što su potamnili, ne predstavlja zaštitu kože. Tamnija koža daje niski faktor, obično pet, što znači da ćete pet puta manje izgorit kad ste uhvatili neku boju nego da je nemate, ali to je opet ništa, pogotovo na jakom suncu.

I tamnjenje i crvenjenje kože, kaže dubrovački dermatolog, znak je njezinog oštećenja. Posebno naglašava da se solarij ne bi smio koristiti za ‘dobivanje boje‘.

- Određene države su skroz zabranile korištenje solarija, a većina država je zabranila korištenje maloljetnicima. Dokazano je da kod mlađih žena čak jedno korištenje solarija značajno povećava dobivanje nemelanomskih tumora kože. Doze UV zračenja su u solarijima toliko neprimjerene, intenzivnije i veće čak i od sunca. Niti jedan dermatolog solarij neće preporučiti ni za što, pogotovo ne kao tamnjenje za zaštitu od sunca. To je svojevremeno bilo popularno, danas nasreću nije više toliko – kaže liječnik s Odjela za infektologiju i dermatovenerologiju OB Dubrovnik.

Zvonko Pavic/Cropix

Treba voditi računa i o nanošenju adekvatne količine zaštitne kreme.

- Ako imamo kremu s faktorom 50, a nanese se duplo manje od preporučene doze, eventualno dobijete faktor 25. Postoji jednostavno i pamtljivo pravilo kako bi ljudi shvatili koliko količinski kreme trebaju nanositi a to su dvije duljine srednjeg prsta za površinu lica i vrata. Kad je lice u pitanju, uz izlaganje suncu žene nešto tamnije puti pogotovo s poremećajima hormona ili fluktuacijom hormona u raznim stanjima kao što je trudnoća, imaju veću šansu za nastanak različitih hiperpigmentacija poput melazme. Također, kod mladića i djevojaka koje imaju akne ili ako osoba ima neku upalu na licu, kod izlaganja suncu može nastati hiperpigmentacija koje se kasnije teško rješavaju. Kvalitetnim nanošenjem faktora se to može prevenirati.

Uz zaštitnu kremu, potrebno je držati se pravila da se ljeti suncu ne izlaže u vremenu od 10 do 16 sati.

- Može se pratiti UV indeks putem aplikacija, pa ovisno o tome, ne biti na suncu kad ne treba i ako nije nužno. Ljudi više uopće ne nose šešire, a prije stotinjak godina to je bila najnormalnija stvar. Zadnjih pedesetak godina nositi šešir nije valjda moderno, odmah te pitaju ‘zašto to nosiš?‘ A to je jako bitna zaštita. Šilterica u idealnom slučaju štiti samo jednu stranu lica ovisno gdje je sunce i kod muškaraca ne štiti uopće uške i vrat. A upravo to su česte lokacije za tumore kože kod starijih muškaraca.

Darko Tomas/Cropix

Šeširi su, dakle, pametniji izbor. Uz zaštitnu kremu, prozračnu odjeću još nešto treba imati na umu – ljeti u dijelu dana kada nije preporučljivo izlaganje suncu ni pod palmom ni pod suncobranom nije debeli hlad i tu ‘vreba‘ intenzivno UV zračenje. Sugovornik spominje i refleksiju:

- Na barci isto ne postoji hlad, osim ako ne pričate o jahti od 30 metara pa se možete zatvoriti u unutrašnjost. Postoji i refleksija o površinu mora. Ljudi se sa skijanja vrate tamnog lica zbog refleksije o snijeg! - poručuje dr. med. Hrvoje Brajčić.

Zanimalo nas je i koliko je poželjno mazanje maslinovim uljem, orahom, kantarionom prilikom sunčanja, jer navodno dobiješ brončani ten a da usput ne izgoriš na suncu.

- Ne, to nema nikakvu svrhu u smislu zaštite od UV zračenja. Neke stvari mogu uzrokovati i alergijske reakcije, ali najveća šteta je što ljudima daje lažnu sigurnost da su se namazali i zaštitili od UV zračenja i mogu se na suncu još više i dulje sunčati. A zapravo će se doslovno ‘peći‘ na suncu bez ikakve zaštite.