U Istri im zbog porasta broja jedinki i agresivnog ponašanja već treću godinu kontroliraju populaciju podmetanjem lažnih jaja. U Dalmaciji se dogodi da šetači ostanu bez marende jer im je napasnici otmu u brišućem letu i pritom ih ogrebu ili kljucnu. Galebovi su u cijelom hrvatskom priobalju postali prijetnja, a uoči obećavajuće turističke sezone, i smetnja. Trebaju li se Dubrovčani bojati najezde ptica koje lete nad Gradom, a za piknik najčešće odabiru deponij Grabovica, pitamo dr.sc. Luku Jurinovića sa zagrebačkog Hrvatskog veterinarskog instituta, Centra za peradarstvo:
Pravi oportunisti
- Galebovi obitavaju na cijelom dubrovačkom području, a gnijezda na nenaseljenim otočićima poput Mrkana i Bobare ispred Cavtata. Na dubrovačkom području gnijezdi samo klaukavac, no tijekom godine se pojavljuje još vrsta galebova na selidbi ili zimovanju. Što se tiče napada na ljude, tu se ne radi o napadu iz čista mira, nego pokušaj dolaska do hrane. Galebovi ne napadaju ljude iz čiste agresije, nego pokušavaju doći do hrane. Galebovi su prilično dobri oportunisti i nalaze najrazličitije načine kako bi se domogli hrane. U prilog tome ide i to da se hrane na odlagalištima otpada, koja, najčešće zbog neodvajanja organske komponente, za njih predstavljaju neiscrpan izvor hrane – ističe dr. sc. Jurinović i osvrće se na česta pitanja građana o tome prenose li galebovi zarazne bolesti poput, primejrice, ptičje gripe ili salmoneloze:
- Istraživanja koja sam radio na bakterijama roda Campylobacter su pokazala da su izolati izdvojeni iz galebova najčešće prilično genetski udaljeni od onih iz ljudi ili peradi. Također, virusi ptičje gripe izdvojeni iz galebova na Jakuševcu pripadaju podtipovima H13 i H16 koji su gotovo ekskluzivno nađeni na galebovima – kaže nam stručnjak.
Švedski stol na Grabovici
Na upit o smanjivanju populacije galeba podmetanjem lažnih jaja, Jurinović odgovara:
- Ta metoda djeluje na način da se pticama uzmu njihova jaja i zamjene plastičnima. Najčešće ptice ostanu inkubirati ta jaja i to rade dosta dulje nego što bi inkubirali prirodna jaja, tako da navodno znaju ležati na jajima do kraja lipnja (inače se pilići izliježu početkom svibnja..).. Ono što treba imati na umu je da klaukavci žive i više od 40 godina, odnosno mogu imati iznad 30 gnijezdećih sezona, tako da zamjena jaja jedne ili malog broja sezona, nema veliki utjecaj na broj njihovih potencijalnih potomaka – tvrdi dr. Jurinović i dodaje kako ni iskustva iz zapadne Europe, poglavito Engleske, gdje se galebovi gnijezde na krovovima više od pola stoljeća, ne ukazuju na učinkovitost mijenjanja jaja na smanjenje populacije galebova.
Ni preseljenje deponija komunalnog otpada Grabovica gdje se klaukavci najviše vole gostiti, ne bi olakšalo njihov odlazak iz dubrovačkog kraja ili barem dijelom ubrzalo selidbu, potvrđuje naš sugovornik:
- Galebovi imaju jako veliki radijus kretanja, tako recimo galebovi klaukavci koje smo obilježili na Lastovu, normalno odlaze do odlagališta kod Ploča ili Mostara i u istom danu se vraćaju na matičnu koloniju. Tako da treba razmišljati puno šire što se tiče zatvaranja odlagališta ako se hoće utjecati na populaciju galebova – poručuje Jurinović.
