Sugrađani te dubrovački odvjetnici i gospodarstvenici ponovni su početak rada u tzv. punom opsegu službenika i namještenika Općinskog suda u Dubrovniku, kao i onih u stalnim službama tog suda u Korčuli i Blatu te na Lastovu dočekali s velikim iščekivanjem. To se posebno odnosi na rad Zemljišno-knjižnog odjela, zbog nerada kojeg su odgođene brojne gospodarske djelatnosti, a zbog nemogućnosti stavljanja ”plombe” odnosno zabilježbe, bilo je ”stopirano” i odobravanje velikog broja kredita za stambeno-poslovne namjene.
-Broj zaposlenih službenika i namještenika prije početka štrajka bio je 116, dok je na dan ponovnog početka rada broj zaposlenih službenika i namještenika bio 114. Naime, tijekom štrajka od 5. lipnja do 27. srpnja napustilo nas je pet službenika, ali moramo naglasiti kako njihov odlazak nije uzrokovan samim štrajkom: jedna osoba je otišla u mirovinu, jedna je otišla zbog prestanka radnog odnosa na određeno vrijeme, a tri službenika su pošla u druge javne ili državne službe. Ipak, za vrijeme trajanja štrajka zaposlena su tri nova službenika, preciznije jedna sudska savjetnica i dva administrativna referenta-sudska zapisničara- rekla nam je povjerenica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) na dubrovačkom Općinskom sudu Ivana Nikolić, te dodala:
-Što se tiče ponude koja je prihvaćena, mogu reći da je Sindikalna podružnica u Dubrovniku glasala protiv prihvaćanja same ponude. Ne možemo reći da smo u potpunosti zadovoljni ovim što smo dobili jer je, realno gledajući, 12 posto na našu plaću oko 50-80 eura, s čime smo još uvijek jako daleko od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj. Svjesni smo da je ovo tek prva stepenica prema konačnom cilju koji nas tek očekuje te možemo reći kako je ovo tzv. prijelazno razdoblje do uredbe plaća, odnosno reforme koeficijenata, a koje je u našoj podružnici uglavnom prihvaćeno s razumijevanjem. Inače, naša podružnica od kraja štrajka broji dva člana više, a u svezi plaća najrječitiji su primjeri koje mogu navesti. Tako je za svibanj ove godine plaća administrativnog referenta-sudskog zapisničara sa samo godinom radnog staža iznosila neto 677,86 €, dok će za srpanj primiti plaću oko 858,41 € (u što je uključeno lipanjsko povećanje od 100 € kojeg su dobile sve državne i javne službe te je ukupno povećanje plaće oko 181,56 €). Administrativni referent-sudski zapisničar, odnosno službenik s 39 godina radnog staža u svibnju je imao neto-plaću 849,32 €, dok će za srpanj primiti oko 977 € neto (s povećanjem od 100 € u lipnju, ukupno povećanje plaće bit će 194,26 €). Tu je i primjer plaće voditelja Odjela pomoćno-tehničkih poslova koji je s 28 godina radnog staža u svibnju imao neto-plaću od 694,07 €, dok će za srpanj primiti oko 852,83 €, dok je viši stručni referent u računovodstvu s 17 godina radnog staža u svibnju imao neto-plaću 759,52 €, dok će za srpanj neto-mjesečna plaća iznositi oko 928,30 €, što je (uz povećanje od 100 eura koje se odnosi na sve državne i javne službe) povećanje za oko 189,05 eura.
Valja naglasiti i to da je najduži štrajk u povijesti suvremene Hrvatske paralizirao brojne aktivnosti, nastale su financijske štete, odvjetnicima su doslovce presušili prihodi, a nerad su osjetili i javni bilježnici, dok je sucima upitno ostvarenje utvrđenih normi rješenja predmeta. Dobro upućeni u hrvatsko pravosuđe tvrde kako se tijekom sedmodnevnog štrajka nakupilo više od 18 tisuća novih sudskih spisa za rješenje kojih će, uz nadoknadu odgođenih predmeta, trebati godinu i pol do dvije. Ipak, najveće žrtve štrajka su građani koji su, valja i to priznati, iskazali puno razumijevanje za položaj zaposlenika i svo vrijeme im davali punu potporu.
