- Kao umjetnici, jako su mi inspirativne pčele koje su od davnina utjecale na razvoj života kakav danas poznajemo. Recimo, voštano platno koje je omogućilo rad na kiši, pa prve posude za vodu bile su oblagane voskom koji je produljio radni dan čovjeka kroz prve svijeće. Pčele su dosta pridonijele i u građevini i u arhitekturi, a kad pomislite na dronove, i tu su prisutne. Dron je dobio ime po engleskoj riječi za truta. A i sama struktura saća je fascinantna i životna organizacija pčele kao socijalnog kukca uopće. Na puno razina pčele možemo promatrati i osluškivati, meni su bliske pa su i neki moji aktualni radovi vezani uz formaciju roja – priča nam sugrađanka Katarina Ivanišin Kardum, renomirana dubrovačka umjetnica i viša kustosica pedagoginja u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu.
Katarinu pčele toliko nadahnjuju da je završila i školu pčelarstva:
- Nisam se htjela baviti nečim ako nemam bar temeljnu stručnu podlogu. Naravno da se ne mogu uspoređivati s iskusnim pčelarima koji rade godinama i puno više znaju od mene, ali osnovne informacije su mi itekako važne. Mi u Tehničkom muzeju imamo apisarij, ogledne košnice sa medonosnim pčelama. Tri su vrste košnica kojima prikazujemo prirodni roj, kako pčele žive u prirodi. Imamo i jednu košnicu nastavljaču, kod pčelara najzastupljeniju. U apisariju se u dva okvira jedan poviše drugog i lijepo se mogu vidjeti matrica, trutovi i radilice. Kroz staklene prolaze pčele možemo gledati kako izlaze i vraćaju se u muzej, a na povratku imaju nogice pune peludi. U priči nije naglasak na lijepim proizvodima kao što su med ili propolis, nego najviše na oprašivanju. Tako na samom ulazu u apisarij imamo kartu gdje se vidi naš Tehnički muzej i područja koja pčele oprašuju u radijusu od 3 kilometra – priča nam Katarina o projektu koji se oslanja na Odjel poljodjelstva i time pokazuje da poljoprivrede ne bi bilo bez oprašivača koje je nužno zaštititi.
- Lani smo obnovili odjel s novim elementima i multimedijalnim sadržajima a onda smo u Tehničkom muzeju odlučili napraviti putujuću izložbu ‘Pčele – veliki mali čuvari prirode‘ kako bi se što više ljudi upoznalo s tom pričom. Prijavili smo sve Ministarstvu kulture i kroz programe za razvoj publike dobili sredstva. Prvu izložbu smo postavili u ljetnikovcu Bunić-Kaboga krajem travnja, ali zbog specifičnih ograničenja u tom prostoru, postavili smo samo nastambu sa solitarnim pčelama koje ne bodu i lakše su za kontrolirati što se posjetitelja tiče. A sad nam je veliko veselje pričinio premještaj izložbe u Muzej vinogradarstva i vinarstva u Putnikoviću na Pelješcu gdje smo donijeli i apisarij gdje se mogu vidjeti medonosne pčele u pokretu – objašnjava Katarina i napominje kako postav prati i edukativni dio, pa je tako uz dubrovačku izložbu njihov stručni suradnik, veliki stručnjak na području pčelarstva prof. Nikola Kezić obučavao pčelare u Majkovima, a u OŠ Marina Držića okupio je osamdesetak djece na predavanju.
U Putnikoviću je dan uoči otvorenja izložbe demonstrirao različite tehnike pčelarenja pčelarima od Dubrovnika preko Mljeta do Pelješca, a na jednom je pčelinjaku blizu muzeja kod Ponikava imao predavanje o tehnologijama pčelarenja u muzeju...
- Cilj je da to ne bude samo izložba, već i niz popratnih sadržaja. Planiramo tako predavanje kustosa pelješke izložbe Ivice Kipre, a ja ću voditi jednu lipanjsku radionicu za djecu. Pčelari će odrađivati stručna vodstva za zainteresiranu djecu, a moguća je i predstava. Izložba ostaje otvorena do 23. lipnja i već je veliki interes da ona ode dalje, mnogo je poziva s raznih lokacija, ali s obzirom na aktivnosti pčela cilj je da izložba bude svake godine na drugom mjestu, od travnja do srpnja jer poslije toga bude ljeto, nezgodno zbog školskih grupa, a na jesen slabi aktivnost pčela – objašnjava Katarina Ivanišin Kardum.
